Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije otvorio je večeras Muzej Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru koji će privremeno, odnosno do obnove ovog hrama biti smješten u Vladičanskom dvoru u gradu na Neretvi.

Po projektu obnove Saborne crkve Svete Trojice predviđeno je da Muzej Saborne crkve bude smješten u zvoniku crkve.

Mitropolit Dimitrije je na otvaranju Muzeja govorio o ljudima kao ikonama Božijim, vjeri, zajedništvu i važnosti ovoga čina za mostarsku zajednicu. 

- Drago mi je da i ovo mjesto koje zovemo Vladičanski dvor sve više postaje vladičanski dom. Sa radošću i na inicijativu mostarske zajednice smo ovo mjesto učinili mjestom susreta na kojem se vidi naše duhovno bogatstvo - rekao je vladika Dimitrije otvarajući Muzej.

Muzej je otvoren uz podršku i pomoć Narodnog muzeja iz Banjaluke koji je uradio kompletnu postavku, dok je finansijska pomoć za ovaj projekt stigla jod Sekretarijata za vjere Republike Srpske.

Otvaranju Muzeja Sabornog hrama Svete Trojice prisustvovali su gradonačelnik Mostara Mario Kordić, načelnik opštine Bileća Miodrag Parežanin, predsjednik Skupštine grada Trebinja Zdravko Butulija, konzul Srbije u Mostaru Vaso Gujić, konzul Turske u Mostaru Fatih Ekinci, predstavnici Vlade Republike Srpske, Katoličke crkve, starih mostarskih porodica Dokić i Peško i mnogi drugi.

Saborna crkva je jedan od najvažnijih simbola Mostara, a grad je ovaj hram i Muzej uvrstio među najvažnije turističke znamenitosti sa kojima se predstavlja u svijetu.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić rekao je da je Saborna crkva jedan od simbola Mostara i da svi jedva čekaju da se u punom sjaju izdigne iznad grada.

Kordić je istakao da veoma dobro sarađuje sa mostarskim sveštenstvom i naglasio da je Saborna crkva stavljena među tri najvažnija spomenika Mostara kada je u pitanju turizam.

- Obnovom Saborne crkve iz Mostara šaljemo poruku zajedništva. U zadnje vrijeme svjedočimo ozbiljnim problemima koji koče i Mostar i sada se treba poslati poruka mira, suživota i oprosta - naveo je Kordić.

Kada je u pitanju novootvoreni Muzej, Kordić kaže da je bilo potrebno pokazati istoriju, baštinu i činjenicu da se u Mostaru živjelo i živi zajedno.

- Danas jedni drugima trebamo biti više prijatelji nego što smo bili u prošlosti - rekao je Kordić i pozvao političare sa svih nivoa vlasti da se uključe u obnovu Saborne crkve.

Starješina Sabornog hrama Svete Trojice Duško Kojić rekao je da se otvaranjem Muzeja vraća dio postavke i kulturnog blaga koju je baštinio Mostar i koje je bilo u vlasništvu Srpske pravoslavne crkvene opštine Mostar.

- Ovo je deset odsto od onoga što je bilo vrijedno u Sabornom i u Hramu rođenja Presvete Bogorodice u Mostaru. Nešto od toga je sačuvano, a nešto još nismo izložili i čuvamo za neka druga, bolja vremena, a to su vremena kada će Saborna crkva biti u potpunosti završena - rekao je paroh Kojić, izrazivši nadu da se na obnovu Sabornog hrama neće čekati još dugo.

On kaže da je riječ o jednoj od vrijednijih postaki u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čemu svjedoče ikone od 15. do 19. vijeka. Tu su i bogoslužbene i knjige koje su pripadale mitropolitu Leontiju, kao i jako bogata riznica.

- Ovo je svjedočanstvo i priča o našem narodu i našoj nepokolebljivoj vjeri o vaskrsenju. Ikone koje su ovdje izložene nisu samo predmet umjetnosti nego svetinje koje su zajedno sa našim narodom prošle kroz oganj, rušenje i progon, ali nisu nestale - poručio je paroh Kojić.

On je naveo da Vladičanski dvor i Saborna crkva, koji su bili u potpunosti uništeni, danas stoje ponovo, ne kao inat, već kao nada i ne da izazivaju, nego da pozivaju na pomirenje i razumijevanje.

O zbirci Muzeja govorio je akademik Milivoje Unković, profesor i slikar svjetskog glasa.

Unković, čiji su korijeni iz Hercegovine, kaže da se ovdje osjeća sva snaga genetskog koda jednog naroda da se po ko zna koji put iz pepela podigne kulturni i vjerski identitet.

- Ovo je jedan potpuno novi projekat u sintezi institucija kao što je Sekretarijat za vjere Republike Srpske, Pravoslavna crkva i druge institucije. To je novi momenat u pristupu samom lociranju svih tih naših vrijednosti koje treba pod hitno restaurisati i prezentovati - rekao je Unković, dodajući da o novom pristupu najbolje govori Muzej Žitomislić.

Mostarske srpske porodice ostaće upamćene da su svojom imovinom i novcem gradili i pomagali izgradnju Crkve, kao i Vladičanskog dvora. Među njima su ugledne porodice Dokić i Peško.

Porodica Dokić poklonila je Crkvi zemlju za izgradnju Mitropolije, a "Prosvjeti" zgradu do Mitropolije u kojoj je bio đački konvikt i sirotište.

Porodica Peško, među najvećim ktitorima Saborne crkve, pomogla je obnovu Vladičanskog dvora, a svoju imovini u Mostaru zavještala je Crkvenoj opštini Mostar.

Ove porodice i danas daju veliki doprinos Mostaru, a jedan od najistaknutijih je i "Prosvjetina" stipendija "Vladimir Ćorović", kojoj je porodica Dokić suosnivač.

Dio postavke Muzeja su i portreti Borisa Peške, Anike i Špire Dokića, te stilski namještaj ovih porodica Peško i Dokić, ali i astilski namještaj Anike Skovran koja se zajedno sa Borisom Peškom naročito starala o obnovi Vladičanskog dvora.

Anika Dokić Andrejević rekla je da svako ko je prošao kroz Mostar ovaj grad čuva u svojim mislima i zahvalila se što je danas na ovoj važnom događaju.

Gordana Peško rekla je da je svakim dolaskom u Mostar sve sretnija jer se gradi i radi, te se zahvalila ljudima u ovom gradu koji okupljaju Mostarce sa svih strana svijeta i čuvaju svoj identitet u teškim vremenima.

Događaj je uveličao Crkveni hor Sveti Vasilije Tvrdoški i Ostroški i dirigent Jovana Marić.

Saborna crkva u Mostaru je katedralni hram cijele Hercegovine, nacionalni spomenik BiH i srce i simbol identiteta srpskog naroda u Mostaru, ali i vjekovnog zajedničkog života u gradu na Neretvi.

Danas, tri decenije nakon rušenja i uništenja, ova svetinja se izdigla iz pepela i zasijala nad gradom, ali još ne u svome punom sjaju.

Muzeju Sabornog hrama Svete Trojice u Mostaru broji preko četrdeset ikonopisnih ostvarenja izrađenih različitim tehnikama.

Na osnovu stilskih osobenosti ikone iz ove izuzetno vrijedne zbirke mogu se posmatrati unutar nekoliko stvarlačkih cjelina - ikone srpskih, kritskih, grčkihi ruskih majstora, hodočasničke i ikone gotičkog stila venecijanskog porijekla.

Osim tri ikone koje se sa velikom sigurnošću mogu pripisati ruci čuvenog srpskog majstora iz 19. vijeka Aleksija Lazovića, sve ikone su rad po imenu napoznatih slikara. Datira od ranog 15. vijeka do sredine 19. vijeka.

Prije paljenja Saborne crkve dio ikona prebačen je u Manastir Trvdoš, gdje su čuvane.

Muzej Saborne crkve, Saborna crkva i Stara crkva će biti dio turističke ponude grada Mostara, odnosno Mostarpas kartice.