U porodilištu bolnice u Gornjem Milanovcu 5. avgusta je rođen dječak težak više od 6 kilograma.

Majka Suzana Kučina (27) iz Gornjeg Milanovca na svijet je carskim rezom donijela sina teškog 6.420 grama i dugačkog 68 centimetra.

Maleni Pavle je “beba džin”, a majka Suzana Kučina pravi je heroj koja je izdržala sve napore kako bi svog sina donijela na svijet.

Foto: RINA

- Ovo je moje treće dijete, prvo dvoje su bili normalne težine oko 3.700 grama, ali nas je ova beba sve iznenadila. Nismo očekivali da će biti baš ovako krupan. Ja kao majka sam ponosna na svog mališana i što je sve prošlo kako treba. Daćemo mu ime Pavle - kaže Suzana.

Ona dodaje da je tokom trudnoće u većini slučajeva sve bilo u redu, sem što se malo teže kretala. Dobila je i ranije kontrakcije, ali je sve herojski izdržala i čak nekoliko dana prešla termin dok je Pavle odlučio da dođe na svijet.

– Nije bilo razlike u odnosu na druge dvije trudnoće. Možda jedino što sam malo više jela, ali samo slane obroke i bila sam usporenija. Sad znam i zašto, jer je beba bila baš velika. Ne znamo kako je toliko puno porasla, ali smo presrećni. Najvažnije je samo da je sve prošlo kako treba – kaže ova srećna majka uz osmijeh.

“Ovo je zaista rijetkost”

Doktor Dragan Perišić koji je obavio porađaj ističe da nije bilo većih komplikacija.

Foto: RINA

– Krenuli smo prirodno, ali zbog veličine bebe porođaj se završio carskim rezom. S obzirom na kilažu, dužinu, obime, ovo je zaista prava rijetkost da se rodi jedna takva beba. I mi smo srećni što je sve prošlo kako treba i što su majka i dječak dobro – rekao je dr Perišić.

Inače, ova zdravstvena ustanova poznata je po krupnim bebama. Prije određenog vremena ovdje se rodila beba od pet kilograma, ali svi dobro pamte i “malog džina” prije nekoliko godina koji je imao 5.900 grama, međutim Pavle je definitivno rekorder i jedna od najvećih beba u istoriji Srbije.

Pavle nije najveća beba u Srbiji

Iako je Pavle “beba džin” i jeste jedna od najvećih beba rođenih u Srbiji, ipak nije najveće dijete. Duga istorija porodilišta “Narodni front” pamti da je najkrupnija beba od njegovog nastanka došla na svijet još 1988. godine i imala je nevjerovatnu kilažu.

– Ta čuvena beba rekorder imala je oko 7.500 grama, na svijet je došla prirodnim putem, a nakon rođenja imala je dobru vitalnost i adaptiranost – rekla je dr Tanja Lazić Mitrović, načelnica Odjeljenja neonatologije GAK “Narodni front”.

Bebe rođene sa natprosječnom težinom nisu tako česta pojava. Međutim, kada se u nekom od beogradskih porodilišta zabilježi ovakva prinova, beba od prvog dana po dolasku na svijet postane centar pažnje javnosti, budući da mnogi postavljaju pitanje kako se dalje nastavlja razvoj ovakvih beba i da li će u nastavku života ova djeca isto tako biti rekorderi u težini i visini.

Zašto porastu ovako velika?

Svake godine u GAK “Narodni front” rodi se od osam do 8,5 odsto djece koja imaju tjelesnu masu iznad 4.000 grama, od čega se oko tri odsto beba kvalifikuje kao hipertrofično, odnosno natprosječno krupno.

Kako doktori navode, vrlo često se dešava da “bebe rekorderi” narastu više nego što je normalno zbog metaboličkih poremećaja majke, te nerijetko u prvim danima nakon rođenja mogu imati zdravstvenih problema, ali i u kasnijem, odraslom dobu, pa se baš zbog krhkog zdravlja ovakva djeca zovu i “džinovi na staklenim nogama”.

– Krupno novorođenče uvijek pobuđuje sumnju na takozvani gestacijski dijabetes, odnosno šećernu bolest koja se prvi put javlja u trudnoći, a prolazi sa prestankom trudnoće. Takva djeca su obično nekoliko nedjelja nezrelija nego što odgovara gestaciji, a to se posebno manifestuje češćom pojavom problema sa disanjem (respiratornog distres sindroma), pa čak i ako su krupna djeca rođena na vrijeme. Iz ovog razloga, krupna djeca u prvim danima zahtjevaju intenzivan nadzor – kaže sagovornica i dodaje da se ipak vrlo često sama priroda potrudi da “bebe džinovi” započnu potpuno zdrav život nakon rođenja, piše Blic.

Stručnjaci navode da je jako bitno prije porođaja odrediti tjelesnu masu ploda ne bi li se isplanirao odgovarajući način porođaja, jer krupne bebe tokom rođenja mogu povrediti sebe, ali i majku ako porođaj nije dobro isplaniran.