Nacionalni koordinator za zaštitu mentalnog zdravlja Republike Srpske Biljana Lakić rekla je za “Glas Srpske” da postoji više faktora koji utiču na mentalno zdravlje ljudi, a da trenutna enormna poskupljenja svega ostavljaju negativne posljedice i na mentalno zdravlje.

- Ono što čujem od kolega iz primarne zaštite, centara za mentalno zdravlje, klinika i ambulanti jeste da se ljudi više javljaju na preglede, a najčešće je riječ o stanjima povezanim sa stresom, ali i anksioznim poremećajima - kazala je Lakićeva.

Dodala je da pomoć stručnjaka traže većinom mlade osobe, koje se suočavaju sa anksioznosti, dok je kod starije populacije uglavnom riječ o depresiji.

Psiholog Boško Petrović kaže da se od pojave pandemije broj onih koji traže pomoć povećao i do tri puta u odnosu na prije pet godina.

Ljudi su za vrijeme korone, kako objašnjava, bili u strahu za život, kako svoj tako i bližnjih te su bili netrpeljivi u iščekivanju šta će se sve događati, a od iščekivanja se, ističe, upada u anksioznost.

- Sada su zbog konstantnih poskupljenja ljudi jako nervozni i napeti, razmišljaju kako će i šta će se desiti. Strahuju da li će sutra imati šta da jedu i da kupe osnovne životne namirnice. Ovi strahovi su manje izraženi kod ljudi koji dolaze sa sela, koji su u direktnoj proizvodnji, jer oni kažu da nikada neće ostati gladni. Više su bojažljivi ljudi iz grada, oni koji žive u zgradama i nemaju komad zemlje da nešto posiju - rekao je Petrović.

Stariju populaciju, kako ističe, najviše muči neizvjesnost za budućnost omladine, dok mladi brinu kako će osnovati porodicu.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da osjetljivima, krhkima i ranjivima cjelokupna situacija u svijetu otežava psihičko stanje te ih dodatno opterećuje.

- Visoke cijene, nemogućnost kupovine, ali i nestašica uveliko su povećali broj onih koji su pod strepnjom, stalnom brigom i strahom šta će se dalje događati. To je svakako jedan od značajnih faktora koji narušava već narušeno mentalno zdravlje - rekao je Milić.

Oni koji su otporniji, kako kaže, manje osjećaju uticaj tih faktora, jer tome pristupaju na drugačiji način, a ljudi koji su po prirodi pesimisti ne očekuju bolje sutra.

- Pozitivno je da se mijenja zdravstvena i opšta psihološka kultura kod ljudi pa se i zbog toga češće javljaju, a kada se u obzir uzme i situacija u prethodne dvije godine, gdje su ljudi bili životno ugroženi, jasno je zbog čega se broj onih kojima je potrebna podrška, pomoć i psihoterapija povećao - rekao je Milić.

Ljudi se, kako kaže, najviše žale na usamljenost, otuđenost, pasivizaciju i opterećenost lošim događanjima i stanjima, a pretežno se javljaju osobe srednjeg i mlađeg životnog doba.

Porodični savjetnik Nataša Jelača kaže da se broj klijenata povećao te da se i odlazak na psihoterapije više ne smatra tabuom, kao nekada.

- Ljudi sve više uviđaju važnost segmenta mentalnog zdravlja, a faktori poput pandemije, poskupljenja i sukoba u Ukrajini znatno su doprinijeli anksioznostima i poremećaju svakodnevice - kazala je Jelača.

Problem

Sociolog Vedran Francuz kaže da se zemlja u kojoj populacija mladih vremenom postaje sve brojnija socijalna kategorija na taj način odriče svoje budućnosti.

- Mladi umjesto resursa postaju problem i institucije moraju pristupiti ovom problemu prioritetno i sistematično - rekao je Francuz.