Nakon što je dualno obrazovanje uvedeno u srednje škole u Republici Srpskoj, poslodavci kažu da se već duže vrijeme zalažu da se praktična nastava u kompanijama uvede i za sve studente.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, naglasio je za "Nezavisne" da su poslodavci već odavno predlagali i pokušali napraviti saradnju, kako bi studenti obavljali praksu u njihovim preduzećima.

-Nismo primijetili interesovanje fakulteta da neko iz tih ustanova posjećuje preduzeća i traži gdje bi studenti mogli obavljati praksu. Bilo bi veoma značajno da se to pokrene i kod nas. To bi bilo od najveće koristi studentima, a i poslodavcima, jer bi mogli upoznati svoje potencijalne buduće radnike-, smatra Trivić.

Branko Blanuša, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, smatra da je studentska praksa neophodna za povezivanje studenata i poslodavaca, kao i za upoznavanje studenata sa realnim radnim okruženjem.

-To je nešto što bi sistemski trebalo biti riješeno na nivou Univerziteta i okvirno regulisano kroz odgovarajući pravni akt, uvažavajući specifičnosti različitih studija i potreba za tim kadrom na tržištu-, istakao je Blanuša za "Nezavisne".

Kako navodi, kada se radi o ovom fakultetu, situacija je, u vezi s pitanjem prakse, veoma povoljna, jer su inženjeri koji izađu iz ove visokoobrazovne institucije vrlo traženi na tržištu, a mnogi studenti, kako kaže, imaju i stipendije kompanija u toku studija.

-Na Elektrotehničkom fakultetu, u okviru nastavnih planova i programa, kao predmet u 4. godini studija imamo stručnu praksu, koja nosi 6 ECTS bodova. Ona se izvodi prema Pravilniku o stručnoj praksi-, pojasnio je Blanuša te dodao da se praksa izvodi u kompanijama i institucijama sa kojima Fakultet ima sklopljene ugovore o stručnoj praksi ili druge vrste ugovora koji obuhvataju stručnu praksu.

Kako ističe, student ima obavezu da na praksi provede 150 radnih sati, a u toku prakse vodi se dnevnik stručne prakse, koji prati mentor zadužen za studenta na stručnoj praksi.

-U mnogim slučajevima, upravo oni koji su bili na praksi zaposlili su se u tim kompanijama-, zaključio je Blanuša.

Zoran Vasiljević, prodekan za nastavu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, naglasio je da je dualno obrazovanje nešto što je apsolutno poželjno i što se već praktikuje u sve većoj mjeri.

-To se na Pravnom fakultetu već primjenjuje i kod nas je to već zaživjelo. Imamo praktičnu nastavu, dovodimo sudije iz sudova, pravnike iz privrede, naše studente šaljemo u privredne subjekte i same studentske organizacije pomažu u tome-, rekao je Vasiljević za "Nezavisne" i dodao da organizacije studenata imaju ugovore sa nizom advokatskih kancelarija, sa ustavnim sudom u Banjaluci, Pravobranilaštvom, sa bankama, kao i sa mnogim institucijama.

Nemanja Babić, predsjednik Unije studenata RS, kazao je da ova unija teži ka tome da što više studenata na Univerzitetu u Banjaluci ima praksu.

-Neki studenti na Univerzitetu u Banjaluci već imaju praksu, ali mi, kao unija, težimo da obezbijedimo što više praktične nastave za studente-, istakao je Babić.

Prema njegovim riječima, na određenim fakultetima apsolventi i studenti četvrte godine već duže vrijeme obavljaju praksu.

I u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS ističu da se dualno obrazovanje nameće kao model i u visokom obrazovanju te da je to koncept koji se razmatra.

-Dualno obrazovanje, kao dio sistema obrazovanja u kojem se kroz teoriju i vježbe u nastavi i učenje kroz rad kod odgovarajućeg poslodavca izgrađuju znanja, vještine, sposobnosti i stavovi u skladu sa standardom kvalifikacije i planom i programom nastave, tema je koja se u skladu s aktuelnim trendovima u obrazovanju i potrebama tržišta rada u Republici Srpskoj nameće kao model i u visokom obrazovanju-, ističu u Ministarstvu. Kako navode, to je koncept koji se razmatra, ali konačna rješenja i dalji strateški koraci biće dati, odnosno preduzeti samo ako svi relevantni akteri ovog koncepta budu zadovoljni.