Zvanična potrošnja građana u Republici Srpskoj ove godine povećana je za oko 216 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na prošlu godinu.

Prema  podacima koje je portal  Srpskainfo dobio od Poreske uprave RS, evidentiran promet posredstvom fiskalnih kasa u maloprodaji u Srpskoj u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 2,857 milijardi KM. U istom periodu prošle godine promet je iznosio 2,641 milijardi maraka.

Podsjećamo da je u ovom periodu prošle godine dva i po mjeseca na snazi bio karantnin, a mnogim djelatnostima nije bio dozvoljen rad. Na daljinu su radili gotovo svi izuzev proizvodnje i prehrambenih trgovina. Kafane nisu imale nikakav prihod u tom periodu, dok je značajno pala potrošnja goriva kojem je cijena bila na istorijskom minimumu.

Ove godine nije bilo karantina. Dijaspora i dalje ne dolazi kao prije pandemije, dok mi kupujemo kao i prije pandemije. Ali, cijene su ove godine skočile, prije svega hrane i goriva.

Po posljednjim statističkim podacima, u aprilu ove godine cijene su veće za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najviše je poskupio prevoz, i to za 5,6 odsto. Subjektivni osjećaj gotovo svih potrošača je da je život duplo skuplji.

– U odnosu na 2019. godinu, bilježimo rast prometa od oko četiri-pet odsto, a u tom rastu ima koji procenat zbog rasta cijena. Ako se ne varam, Uprava za indirektno oporezivanje je izašla s podatkom da je prihod od PDV veći za oko pet-šest odsto. Vjerujem da je na to najviše uticalo to što su cijene podivljale – oćenjuje za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik „Krajina klasa“ Banjaluka.

Iako su cijene otišle gore, ugostiteljstvo nije dostiglo promet iz 2019. godine, već bilježi pad prometa i do 15 odsto.

– To je zbog nedostatka dijaspore. Ima ih, ali ni blizu kao prije pandemije. Vjerujem da bi se to moglo uskoro promijeniti, jer nas je i Njemačka skinula sa tzv. crne korona liste – ističe Trivić.

Predrag Duduković, ekonomista, za Srpskainfo kaže da uz sve navedeno treba imati na umu sigurno povećanje finansijske discipline, imajući u vidu pojačane aktivnosti Poreske uprave RS.

Ako poredimo stanje s periodom prije pademije, onda se može zaključiti da se stanje zapravo normalizuje. To se najbolje vidi po podacima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH o prihodima od indirektnih poreza, koji su u pet mjeseci ove godine veći za oko 735 miliona KM u odnosu na isti period 2019. godine. Iz Uprave za indirektno oporezivanje su saopštili da je u pet mjeseci ove godine prikupljeno 3,940 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, dok su u istom periodu 2019. godine iznosili 3,205 milijardi KM.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, za Srpskainfo oćenjuje da raspoloživi podaci ukazuju da je došlo do izlaska iz restriktivne faze, a što se ne može tumačiti kao drastičan rast.

Na potrošnju u BiH u popriličnoj mjeri utiču građani susjednih zemalja, a građani Hrvatske su doskora imali primat, što i nije čudno, jer imamo najdužu kopnenu granicu.

Međutim, vlasti Hrvatske su od 1. januara ove godine uveli ograničenje da se u tu zemlju mogu unijeti samo dvije kutije cigareta. Ranije je bilo dozvoljeno deset kutija.

Cigarete su znatno jeftinije u BiH zbog čega su Hrvati svakodnevno prelazili granicu, pa su ujedno kupovali i hranu, točili gorivo… Od početka godine je to znanto manje, što se može vidjeti i po podacima o vrijednosti robe za koju su strani državljani tražili povrat PDV.

Tako je u pet mjeseci ove godine vrijednost robe za koju su tražili povrat PDV duplo smanjen nego u istom periodu prošle godine, kada su granice bile zatvorene dva i po mjeseca.

– I u ovoj, 2021. godini došlo je do značajnog pada broja zahtjeva za povrat PDV od strane stranih državljana. Osnovni razlog je i dalje pandemija, zbog čega je bilo otežano putovanje i prelazak granica. Manji broj dolazaka stranaca u BiH znači sigurno manji broj zahtjeva za povrat PDV-a od strane stranih državljana. Takođe, kao jedan od razloga svakako se može navesti i ograničenje koje je uvela susjedna Hrvatska koje je snazi od početka ove 2021. godine, a to je mogućnost da se u Hrvatsku unesu samo dvije kutije cigareta – konstatuju u UIO BiH.

Prosječna plata u Republici Srpskoj u odnosu na prošlu godinu zvanično je veća za 2,8 odsto i iznosi 978 KM.

Savez sindikata pravi računicu o potrošačkoj korpi i posljednji podaci su za februar. Po tome je prosječna sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u februaru koštala 1.951 KM, a prosječna plata od 984 KM pokrivala ju je sa 50,42 odsto. Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, te odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Najveći izdaci odnose se na prehranu 735,95 KM, za stanovanje i komunalne usluge 591,2  KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 105,75 KM.