Više od trećine studenata i skoro polovina nastavnika univerziteta čije je sjedište u Kosovskoj Mitrovici biće smatrani strancima ako Priština 15. marta počne da primjenjuje Zakon o strancima, upozorava docent Duško Čelić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Šta donosi novi zakon?

Srbi na Kosovu i Metohiji 15. mart nazivaju danom "D” zbog donošenja Zakona o strancima. Zakon bi mogao da otvori pitanje boravka, rada i opstanka hiljada ljudi koji funkcionišu u sistemu institucija Srbije.

Svi koji nemaju dokumente Prištine biće smatrani strancima.

- U zakonu nema ništa posebno, ali su posledice njegove primene diskriminatorne po sve Srbe - ističe profesor Bojan Bojanić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Iz Brisela stižu apeli da se izbjegnu tenzije, ali ne i jasne najave odgađanja.

Čelić upozorava da je taj univerzitet najosjetljiviji, jer je više od trećine studenata iz centralne Srbije i sa sjevera Crne Gore, a gotovo polovina saradnika i nastavnika su takođe iz centralne Srbije.

Činjenica je, dodaje, da svi oni nemaju dokumente Prištine i da će se prema tom zakonu smatrati strancima.

- Njima neće biti omogućeno da borave duže od tri dana. Da bi boravili duže od tri dana, moraju da navedu razlog. Ako je razlog studiranje ili rad u našoj instituciji, na našem fakultetu, onda ta institucija mora biti akreditovana u Prištini, prepoznata u kvazipravnom sistemu Prištine, što, kao što znamo, nije slučaj - navodi Čelić.

Primjeri nastavnika i studenta

Čelić objašnjava kako bi to izgledalo u konkretnom slučaju nastavnika ili studenta koji uđu na KiM i moraju da borave duže od tri dana, jer, na primjer, predaju u Kosovskoj Mitrovici na nekom od fakulteta ili slušaju nastavu u drugom semestru.

- Vi ćete biti obavezni da se prijavite nekoj lokalnoj policiji u Kosovskoj Mitrovici, policijskoj stanici, da navedete razlog ako želite da boravite duže od tri dana. Morate navesti razlog, a taj razlog mora biti po proceni policije Prištine opravdan. A jedan od opravdanih, to je rad, odnosno studiranje u instituciji akreditovanoj u Prištini. Ako ta institucija nije akreditovana, vi ćete dobiti odbijenicu i bićete proterani. Bićete podvrgnuti nekoj prekršajnoj, moguće i krivičnoj sankciji – kaže Čelić.

Problem za hiljade ljudi

Šef poslaničke grupe Srpske liste Igor Simić rekao je da je Zakon o strancima jedan administrativni način da se etnički očisti prostor Kosova i Metohije od Srba.

- Želim da budem direktan. Mi smo radili analizu u Srpskoj listi. Blizu 7.000 ljudi koji žive na prostoru Kosova i Metohije, od kojih je najveći broj onih koji su ovde čak i rođeni, neće biti u mogućnosti da nastave svoj život u svojoj kući, na očevini i dedovini, jer će primenom ovog zakona biti onemogućeni u tome - upozorava Simić.

Bojanić ističe da u zakonskim normama nema ništa posebno što odskače od drugih zakona o strancima, ali da je problematično što su posljedice primjene tog zakona diskriminatorne po sve pripadnike srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

Slučaj povratnika bez dokumenata

Bojanić ukazuje i na primjere da ljudi žive na Kosovu i Metohiji, a ne mogu da dođu do lične karte Prištine.

- Imamo primere povratnika, na primer u Goraždevcu, Osojanima i ostalim mestima, da pet članova porodice ima dokumentaciju, a jedan, koji je rođen u Kraljevu, na primer, ili Nišu, nema pravo i ne može da dobije kosovski dokument, kosovsku ličnu kartu, a živi u jednom takvom okruženju, u enklavi - objašnjava profesor.

Pogođen i zdravstveni sistem

Politikolog Ognjen Gogić istakao je da je pogođen zdravstveni sektor, navodeći primjer ljekara specijaliste koji treba da dođe u zakazanu intervenciju u Gračanici ili Kosovskoj Mitrovici.

- I onda mu na administrativnim prelazima kažu - ne možeš da uđeš zato što si prekoračio vreme koje možeš da budeš na Kosovu bez prijave boravka - ukazuje Gogić.

Čelić podsjeća da je Priština Zakon o strancima donijela još 2013. godine, a da je iz nekog razloga odlučila da ga primijeni sada.

Bojanić smatra da je primjena zakona sinhronizovana sa najavom integracije srpskih institucija i da su na meti obrazovanje i zdravstvo koji funkcionišu u sistemu Republike Srbije.

- Nije moguće integrisati se u jednu sredinu koja vas ne želi i koja vas diskriminiše - smatra Čelić.

Gogić ne vidi da postoje naznake da može da se odgodi primjena Zakona o strancima, ali da to ionako ne bi riješilo problem, već bi to bila samo kupovina vremena.

Dodaje da je moguće podzakonskim aktima prilagoditi zakon tako da se, na primjer, omogući priznavanje isprava koje izdaju srpske obrazovne i zdravstvene ustanove.