Hrvatski Institut "Plavi svijet" saopštio je da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita, a na njihovoj internet stranici objavljen je snimak jednog od ovih velikih sisara kako plovi pored "sićušnog" broda od sedam metara.

Istraživači su skoro tri sedmice pratili boravak velikih kitova u Velebitskom kanalu i nadaju se da će im prikupljeni podaci pomoći da utvrde iz kojeg dijela Sredozemnog mora veliki kitovi dolaze u Jadran.

Jedan od kitova pronađen je i fotografisan 17. avgusta u Velebitskom kanalu ispred Starigrada-Paklenice.

Na ulazu u Novsko ždrilo kit je snimljen 5. septembra i pregledom fotografija utvrđeno je da je riječ o drugom kitu, koji za razliku od ranije snimljenog nije imao vidljiv urez na peraju.

Istraživač Jure Miočić-Stošić rekao je da su samo 30 minuta nakon tog otkrića dobili telefonsku dojavu građana koji su u Virskom moru spazili još jednog kita.

– Time su ove fotografije potvrdile činjenice koje smo dobili prikupljajući opažanja građana da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita – dodao je on.

Tokom jutra 6. septembra istraživači su ponovo izašli na more, te su istog velikog kita pronašli nešto sjevernije od samog Novskog ždrila.

– Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki kit je bio zainteresovan za naš brod. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po četiri-pet minuta plivao uz brod. Tokom jednog približavanja, okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli stomak – rekao je direktor naučnog programa Instituta “Plavi svijet” Grgur Pleslić i dodao da je na tijelu kita primijećen veći broj parazitskih rakova.

Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, napravio je biopsiju kože velikog kita.

- Koliko znam ovo je prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu - rekao je on.

Holcer je naveo da će ovaj uzorak poslati kolegama u Holandiju, koji trenutno rade populaciono genetsko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika.

– Dugoročno naš je glavni cilj utvrditi kolika je važnost Jadrana za sredozemnu populaciju velikog kita. Da bi to mogli, potreban nam je velik broj opažanja tokom cijele godine – dodao je on i naglasio da žele da doprinesu boljem razumijevanju kitova, njihovoj zaštiti i očuvanju.

Iz Instituta navode da je veliki kit u Sredozemnom moru ugrožena životinjska vrsta, da je njihov broj sve manji, a glavne prijetnje danas su im sudari s velikim brodovima koji uzrokuju teške povrede, amputacije dijelova tijela i smrt, te zaplitanje u ilegalne lebdeće mreže, svojevrsne zidove smrti, koje se uprkos zabrani još postavljaju u nekim dijelovima Sredozemlja.

Na stranici Instituta piše i kako se treba ponašati u blizini kita.

– U slučaju da opazite kita, nemojte ga proganjati ili mu se približavati, posebno ako životinja uđe u neko pliće područje ili uvalu – navode iz Instituta i dodaju da će životinja, ukoliko joj se da dovoljno vremena da se u miru upozna sa prostorom, bez problema pronaći izlaz.

– Savjetujemo da životinju posmatrate održavajući razmak od najmanje pedesetak metara – dodaju iz Instituta.