Pronašao sam ostatke zidina crkve kružnog oblika, dužine oko 20 metara i širine sedam metara, uz jasno uočljiv ulaz sa zapadne i oltar na istočnoj strani ostatka ruševine, precizira magistar Tomislav Tamburić.

Magistar istorije Tomislav Tamburić pronašao je na lokaciji Crkvine, na području sokolačkog sela Sokolovići, ostatke zidine crkve kružnog oblika – rotonde i nada se da bi ovaj lokalitet mogao postati predmet stručnog istraživanja nadležnih institucije Republike Srpske.

On za Srnu objašnjava da je ovo područje posjetio minulog vikenda na poziv mještana Sokolovića da bi se utvrdilo šta sve krije uzvišenje Gradina i lokacija na njemu - Crkvina.

- Pronašao sam ostatke zidina crkve kružnog oblika, dužine oko 20 metara i širine sedam metara, uz jasno uočljiv ulaz sa zapadne i oltar na istočnoj strani ostatka ruševine - precizira Tamburić.

U zidinama crkve nalazi se osam stećaka pozicioniranih u pravcu istok-zapad, kao i van tog objekta, što ukazuje da je riječ o zadužbini nekog lokalnog plemića.

Stariji mještani Sokolovića prisjećaju se legende da je od kamena ove crkve naknadno podignuta džamija, a dio kamena je korišten za izgradnju većih objekata u selu.

Tamburić je obećao mještanima da će pokušati da pronađe koja je vlastela u predtursko doba vlada područjem današnjih Sokolovića.

Inače, Tamburić je zaposlen u Osnovnoj školi "Sokolac", ali se u proteklih godinu dana bavi obilascima brojnih stećaka, kako bi, u dijelu gdje se dotiču istorija i arheologija, "dokučio" ono što dosadašnja nauka nije, iako njegova uža oblast nije poznavanje Srednjeg vijeka.

On podsjeća da se u maju ove godine, obilazeći širi lokalitet Grabenice kod sokolačkog sele Kruševci, u literaturi poznat po nekropoli sa oko 200 stećaka, uvjerio da stećaka orijentisanih u pravcu istok-zapad ima mnogo više i da su brojni zarasli u rastinje ili utonuli u zemlju.

- Među njima sam pronašao ploču sa natpisom za koji se, prema obliku znakova, može pretpostavljati da datira s početka 15. Vijeka - navodi Tamburić.

Ovaj natpis bio je na staroslovenskoj, narodnoj varijanti jezika, koju je popularna nauka od 19. vijeka nazivala "bosančicom".

Foto: srna.rs

Kako je ovu zanimljivu priču želio dovesti do kraja pozvao je u pomoć doktora Gorana Komara iz Herceg Novog, koji radi na obradi izvornih ćiriličnih dokumenata, uz čiju pomoć je utvrđeno da u epitafu piše:

- Ovdje leži Vučosav. Druži mu sin Ostoja. A pisa mu Srđ Ubović kod Pribača - naveo je Tamburić.

On ističe da ime Srđ Ubović, koliko je poznato, nigdje nije zabilježeno među dijacima - ljudima koji su pisali na stećcima, što takođe ostaje otvoreno pitanje za istraživača.

Tamburić podsjeća da je nedavno obišao i lokalitet Misa, uz rječicu Rešetnicu u dijelu njenog toka kod sela Rešetnica /Gazivode u blizini Sokoca/, gdje su vidljivi ostaci dvije prostorije, koje su, prema postojećoj literaturi, ostaci crkve, koja je imala i zvonik.

- Sva ta mjesta su uglavnom zarasla u rastinje i trebalo bi ih istražiti ili bar zaštiti od daljeg propadanja, zašto nam je potrebna podrška šire zajednice, prije svega Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa - poručuje Tamburić.

Prema njegovim riječima, na području opštine Sokolac ima oko 2.000 stećaka i više arheoloških lokaliteta koji bi, uz više dobre volje, mogli postati zanimljivi za turiste i ljude od nauke.

Autor: Dobrila Abazović