Najkraće na zaposlenje u Republici Srpskoj čekaju ljekari, profesori biologije, matematike i inženjeri informatike i to u prosjeku do šest mjeseci. Nakon njih slijede magistri farmacije, koji do radnog mjesta dolaze za sedam mjeseci.

Podaci su to Zavoda za zapošljavanje Srpske, gdje navode da prosječna dužina čekanja na posao na evidenciji nezaposlenihzavisi prije svega od stepena stručne spreme, zanimanja koje lice ima, dodatnih znanja i sposobnosti koje posjeduje te pokretljivosti van mjesta prebivališta. Takođe, u obzir treba uzeti, navode u Zavodu za zapošljavanje,koliko je lice koje je nezaposleno aktivno u traženju posla, ali i broj iskazanih potreba u tom zanimanju, kao i broj nezaposlenih lica evidentiranih u tom zanimanju.

- Analizirajući prosječnu dužinu čekanja ukupnog broja nezaposlenih lica na evidenciji, podaci ukazuju na to da najkraće na zaposlenje čekaju lica sa visokom stručnom spremom i to u prosjeku od dvije godine i šest mjeseci, dok najduže na posao čekaju polukvalifikovani radnici i to u prosjeku oko sedam godina - kazali su "Glasu" u Zavodu za zapošljavanje.

Niskokvalifikovani i visokokvalifikovani radnici i lica sa višom stručnom spremom na zaposlenje čekaju u prosjeku oko šest godina, kvalifikovani radnici pet godina i devet mjeseci, a lica sa srednjom stručnom spremom čekaju u prosjeku četiri godine i 11 mjeseci.

Takođe, naglašavaju da diplomirani pravnici, ekonomisti, profesori razredne nastave i diplomirani inženjeri poljoprivrede na posao čekaju u prosjeku oko dvije godine.

- U ovim zanimanjima imamo evidentiran najveći broj prijavljenih lica na evidenciji nezaposlenih. Poslodavci iskazuju veliko interesovanje za zapošljavanje lica sa pomenutim zanimanjima, ali priliv iz obrazovnog sistema dovodi do veće prosječne dužine čekanja na zaposlenje - poručili su iz Zavoda za zapošljavanje.

U privrednoj zajednici navode da ovi podaci ne oslikavaju stvarno stanje u privredi.

-U posljednjih nekoliko godina ko god da nam se javi za posao uglavnom relativno lako i jednostavno dolazi do zaposlenja, posebno onih sa diplomom tehničkih fakulteta. Tu je dosta deficitarnog kadra, a malo se mladih i upisuje na te fakultete, dok sa druge strane prerađivačka industrija vapi za tim kadrom - kazao je "Glasu" predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić.

Takođe navodi da Vlada i poslodavci treba da rade na tome da spisak nezaposlenih na biroima oslikava pravo stanje.

- Ne smatramo da ikome treba uskratiti određena prava, ali na tom spisku treba da budu samo oni koji traže posao. Ostala prava treba ostvarivati mimo Zavoda za zapošljavanje, jer na njemu treba da imamo čistu i jasnu sliku onih koji traže posao. Dokaz za to je i da se firma koju zastupam u par navrata obraćala Zavodu i tražila da nam pošalju određeni kadar, ali se niko nije odazvao na sve te oglase -zaključio je Škrebić.

PRIJAVLjENI I ODJAVLjENI

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS ukupno je u ovoj godini na evidenciju nezaposlenih prijavljeno 5.391 lice.

- Sa druge strane zbog zaposlenja sa evidencije u ovoj godini brisano je 2.752 lica. Trenutno je otvoreno 173 konkursa za posao - podaci su Zavoda za zapošljavanje.