Pandemija virusa korona negativno je uticala na mnoge sfere života, ali to nije slučaj i sa bibliotekama koje su u ovoj situaciji naišle na pozitivan odjek kod čitalačke publike.
Iako su u nekoliko navrata zbog epidemioloških mjera domaće biblioteke bile zatvorene, sagovornici "Nezavisnih" iz Banjaluke, Doboja i Pala tvrde da se broj članova u bibliotečkim kućama u kojima su zaposleni u proteklih godinu dana povećao, kao i da je za knjige podjednako zainteresovana i starija i mlađa populacija.
- U toku prethodne godine broj čitalačke publike povećao se za 10 do 15 odsto, to pokazuju naše analize koje radimo svaka tri mjeseca. Na takvo stanje dosta je uticala korona, jer je godinama prije toga situacija stagnirala - rekao je Bojan Čvoro, direktor Narodne biblioteke Pale.
On je naglasio da su za knjige i čitanje naročito zainteresovani pripadnici srednjih i starijih generacija, međutim u posljednje vrijeme je primijećen i porast interesovanja mlađe publike.
- Uglavnom je beletristika najtraženija, ljubavni romani, kriminalistički, istraživački, to je nešto što je uvijek aktuelno. Mi se trudimo da pratimo aktuelnost i traženost i trudimo se da se to uvijek nađe na našim policama - pojasnio je Čvoro.
Saša Levi ispred Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske izjavio je za naš list da je u vrijeme korone broj čitalaca porastao, a samo u odjeljenju u centru Banjaluke broj prijavljenih čitalaca dostiže i do 5.000.
- Veći broj mladih čita školske i studentske lektire, ali veliki broj mladih čita i mimo školskih aktivnosti. I mlađi, i stariji jednako čitaju, a klasici su uvijek čitalački favoriti - kazao je Levi i dodao da je primjetno da ljudi u vrijeme pandemije traže neki spas za psihu, a u ovom slučaju, on je bio u knjigama.
Direktorica Narodne biblioteke u Doboju Slavica Gostimirović objasnila je da je prethodna godina bila specifična za ovu biblioteku, jer su sve aktivnosti zasnovane na popularisanju knjiga i književnosti bile prinudno zaustavljene.
- Nismo mogli našim čitaocima da preporučimo nove knjige, takođe, bili smo uskraćeni za dolazak brojnih pisaca. Sva popularizacija čitanja svedena je na minimum i nekako oslonjena na elektronske medije. Ipak, mogu da kažem da je u toku prošle godine, a i ove, nastavljen trend porasta broja korisnika, vjerovatno zbog situacije kada se ljudi okreću knjizi zbog nedostatka nekih drugih aktivnosti, što je u neku ruku i dobro - izjavila je Gostimirovićeva.
Ona je dodala da mladi prate na društvenim mrežama šta je novo i popularno i često se odlučuju za literaturu novijih autora, a posebno ističe činjenicu da su radionice sa najmlađima obustavljene, što smatra velikim nedostatkom.
- Nastojimo da djeca čitalačke navike steknu već u od malih nogu, a nakon toga i da ostanu naši vjerni čitaoci i korisnici biblioteke. Beletristika uvijek nađe čitaoce za sebe, a kriminalistika i ljubavni romani uvijek dominiraju - zaključila je Gostimirovićeva.