Srbi uporno i na više načina banalizuju svoj odnos prema jeziku, u javnim nastupima takmiče se kako će što žešćim riječima sami sebe grditi, a tuđu riječ uzimaju umjesto deset domaćih, izjavio je akademik Miro Vuksanović.

Vuksanović je naglasio da narod još nije naučio da nije pismen onaj koji zna gdje se stavlja tačka, nego onaj što stavlja tačku na kraju lijepe i tačne misli.

- Naša takmičenja u biranju `najlepših` reči su reklama bez razloga jer je svaka reč lepa ako stoji na pravom mestu u govoru i u pismu. Osim toga, već dugo imamo imenice majka, dete, sin, sestra, brat kuća i tako redom. Treba se sa osmehom setiti `novogovora` i pantalodržača, okolovratnih dopupaka i zrakomlata, pa im dodati naša duhoklonuća i prohujak - rekao je Vuksanović.

Prema njegovim riječima, nikada se nisu primile riječi dobijene preko oglasa jer jezik nastaje drugačije.

- Često jasne reči zamenjujemo nejasnim i zanosimo se da smo učeni tek kada preterano zatrpavamo stručnim izrazima. Uzalud nam govore `ne verujte lekaru koji vašu boljku opisuje na latinskom, ni naučniku za koga se ne razume čime se bavi` - rekao je Vuksanović za "Politiku".

On je napomenuo da jezik nije vlasništvo pojedinca, već ga stvaraju svi i pripada svima.