Učenici Srednje škole „28. juni“ u Istočnom Novom Sarajevu večeras su u amfiteatru škole upriličili promociju publikacije "Reci ćaći da traži kamion".
U publikaciji su sabrane priče različitih autora o egzodusu sarajevskih Srba, koje predstavljaju svjedočanstvo o strašnom, istorijskom trenutku koji je zadesio Srbe u Sarajevu.
Na promociji su govoriti prof. dr Saša Knežević, msr Dušan Pejić, msr Lazar Škobo i Filip Matić, a u programu su učestvovati i guslar Stefan Gavrilović te pjesnik Ognjen Kandić.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Palama i urednik publikacije Saša Knežević citirao je Bojana Vegaru, po čijoj priči je publikacija i dobila ime.
- Kad sam počeo da pišem priču o ratu jedino što mi je bilo važno je da to djeca jednog dana čitaju kao istinu – citirao je Knežević, ističući da je to suština večerašnje promocije.
Jedan od autora priče iz ove publikacije Filip Matić rekao je da se u njoj nalazi nekoliko tekstova koji govore o ličnim pričama i sudbinama autora.
On je istakao da njegov rukopis govori o periodu nakon egzodusa i životu koji je došao nakon ratnih strahota.
- Rođen sam 1997. godine u Kasindolu umjesto na Grbavici ili Ilidži, odakle su moji roditelji. Živjeli smo u izbjeglištu, u kolektivnim smještajima, kao podstanari, od Bijeljine do Sokoca, dok se 2003. godine nismo vratili u tadašnje Srpsko, a danas Istočno Sarajevo – rekao je Matić.
Foto: katera.news
Lazar Škobo, profesor istorije u Srednjoj školi „28. juni“, naveo je da je egzodus jedan od najtragičnijih i najvažnijih događaja u modernoj istoriji Srba.
Škobo je naveo da će tekstovima iz ove publikacije, koja su direktno svjedočanstvo učesnika egzodusa, na najbolji način učenicima dočarati najpotresniji istorijski trenutak koji je zadesio Srbe u Sarajevu.
Katarina Simić, učenica prvog razreda, navela je da joj je drago što učestvuje u programu, te da je važno njegovati kulturu sjećanja.
Prema njenim riječima, ovakve manifestacije su prilika da se omladina prisjeti svoje istorije, korijena i oda počast stradalnicima.
Mladi guslar Stefan Gavrilović, učenik prvog razreda, rekao je da će se publici predstaviti dirljivom pjesmom „Mrvog sina ne ostavlja majka“ koja je nastala za vrijeme egzodusa sarajevskih Srba.
- Pjesma govori o egzodusu 120.000 Srba iz sarajevskim naseljima Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Rajlovac i Vogošća, koji su nakon Dejtona morali napustiti svoja ognjišta. Kolika je razmjera ove tragedije govori i činjenica da su sa sobom ponijeli i posmrtne ostatke najmilijih – rekao je on.
Kako ističe, odrastao je u porodici u kojoj se njeguje srpska kultura i čuva tradicija.
- Djed me naučio da guslam. Nastojim da od zaborava sačuvam našu tradiciju i kulturno-istorijskog naslijeđe jer je to važno. Gusle, slava i kolo čine srpsku tradiciju i kulturu – rekao je on.