Vlada Republike Srpske dala je državne garancije kineskoj „Exim banci“ za kredit od 75 miliona evra kojim će “Hidroelektrane na Drini” finansirati izgradnju hidrocentrala na rijeci Bistrici kod Foče, bez saglasnosti Savjeta za državnu pomoć, otkriva portal CAPITAL.

Preciznije, Vlada je tražila saglasnost ovog tijela, ali nije sačekala njegovu odluku, što je po zakonu bila dužna da učini, već je Kinezima izdala garanciju da će platiti sve obaveze ukoliko to preduzeće u sklopu „Elektroprivrede Republike Srpske“ ne bude u mogućnosti.

Čak i u slučaju da Savjet naknadno ocijeni da se radi o zakonitoj državnoj pomoći, saglasnost se ne može davati retroaktivno, odnosno na već datu garancija, tako da se finansiranje cijelog ovog projekta dovodi u pitanju.

Iz Savjeta za državnu pomoć nam je potvrđeno da je 2. decembra iz Ministarstva finansija Republike Srpske stigla prijava državne pomoći vezana za pomenuti kredit.

- Savjet još nije donio konačnu odluku vezano za navedenu prijavu. Rok za donošenje odluke je 60 dana od prijema potpune i uredne prijave. Takođe, Savjet je u konkretnom predmetu zatražio dostavljanje dodatne dokumentacije - potvrdio je za CAPITAL stručni savjetnik za državnu pomoć Aleksandar Ristić.

On napominje da po članu 12. Zakona o sistemu državne pomoći u BiH, davalac državne pomoći može korisniku dodijeliti državnu pomoć isključivo nakon što to odobri Savjet.

- Svaka državna pomoć dodijeljena suprotno članu 12. zakona, odnosno dodijeljena bez odluke Savjeta, je nezakonita i podliježe povratu - rekao je Ristić.

Dobro upućen izvor CAPITAL-a ne isključuje mogućnost da ovakvo ponašanje Vlade Republike Srpske izazove reakciju Energetske zajednice.

Foto: capital.ba

On podsjeća na slučaj „Elektroprivrede BiH“ kojoj je Vlada FBiH dala garancije za kredit kod iste „EXIM“ banke za izgradnju Bloka 7 u Tuzli, zbog čega je Energetska zajednica pokrenula postupak protiv BiH.

- Izdavanjem navedene garancije Vlada RS će gotovo sigurno izazvati reakciju Energetske zajednice, koja će stopirati navedeni projekat zbog kršenja međunarodnog ugovora – Ugovora o osnivanju Energetske zajednice - ocjenjuje on.

Neozbiljno i djetinjasto

Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da je ponašanje Vlade neozbiljno i djetinjasto.

- Možemo nagađati da li je ovo neozbiljnost ili unaprijed znaju da ne ispunjavaju kriterije i da će dobiti negativno mišljenje pa ga tako izbjegavaju - kaže Gavran.

Prema njegovim riječima, ako se u nekom trenutku obustavi realizacija projekta, jasno je da će to biti na štetu Republike Srpske, a nikako kreditora koji će biti zaštićeni u svakom slučaju.

- Nemoguće je prognozirati sve moguće scenarije, ali svakako se ovim ponašanjem bespotrebno dovode u pitanju projekti i stvaraju afere koje nikome ne trebaju. Dovode se u sumnju i stvarne namjere i karakter ovih ugovora - zaključio je Gavran.

Ustaljena praksa kršenja zakona

Inače, ovo nije jedini slučaj da Vlada ignoriše svoje zakonske obaveze.

„Olimpijski centar Jahorina“ koji je zbog dugova često u blokadi, više puta je dobio garancije Vlade RS na kredite kojim su krpili finansijske rupe i koji bi na kraju mogli da vrate građani Republike Srpske.

Ni na jedan od tih kredita nije tražena saglasnost Savjeta za državnu pomoć, potvrđeno nam je u Savjetu.

Portal Spin.info u junu 2023. godine je pisao da je ugovor za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor sačinjen u korist kineskih investitora te da je i ovdje Savjet za državnu pomoć ignorisan.

Ovo tijelo može po službenoj dužnosti ispitivati zakonitost državne pomoći, s tim da kako se saznaje, u ovom slučaju postoji prećutni politički dogovor da se to ne čini.

Uzrok tome se može tražiti i u njihovoj organizaciji i načinu imenovanja.

Po zakonu Savjet se sastoji od osam članova. Tri predstavnika imenuje Savjet ministara BiH, po dva predstavnika imenuje Vlada Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog imenuje Vlada Brčko Distrikta BiH.

Iako bi trebali biti nezavisni u svom radu pod velikim su spoljnim pritiskom na koji neki od članova nisu imuni.

Podsjećamo, osnivanje ovog tijela i donošenje Zakona o sistemu državne pomoći propisano je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH.

Savjet je u fokus javnosti došao 2023. godine kada je poništio državne odluke vezane za oslobađanje preduzeća od plaćanja putarina na gorivo koje koristi rudarska mehanizacija.

Ne samo što je ovaj oblik pomoći ukinut, već je od UIO traženo da preduzeća vrate preko 30 miliona maraka kojih su uštedjeli na ovaj način.

Skoro svaki postupak koji je pokrenut pred Savjetom u vezi sa garancijama Vlade Republike Srpske, okončan je tako što je utvrđena nezakonita državna pomoć.

Garancije predstavljaju specifičan instrument za dodjelu državne pomoći, gdje se državna pomoć ogleda u tome da država preuzima rizik povezan s garancijom i za to prihvatanje rizika od strane države, trebalo bi platiti odgovarajuću naknadu, tržišnu premiju.

Garantni fond RS

Interesantno je da Republika Srpska ima instituciju za davanje garancija, odnosno Garantni fond. Međutim, zbog zakonskih ograničenja, njegova uloga je svedena na minimum.

Naime, oni prema važećoj zakonskoj regulativi mogu izdavati garancije u maksimalnom iznosu do 1,5 miliona KM.

Da li Vlada tu naknadu obračunava, do objave ovog teksta iz Ministarstva finansija RS CAPITAL nije dobio odgovor.

Još 2021. godine Savjet je oborio garancije koje je Republika Srpska dala „Elektroprivredi RS“ za kredit za kupovinu udjela u preduzeću „Ruding“ Ugljevik i za remont termoelektrane u Gacku.

Savjet je donio zaključak da državna pomoć dodijeljena u obliku garancije Matičnom preduzeću ERS nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u BiH.

ERS-u je naloženo da u roku od 90 dana plati tržišnu premiju za izdatu garanciju i dostavi Savjetu dokaz o tome.

U posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske je garantovala otplatu kredita Fonda zdravstvenog osiguranja RS u iznosu od 35 miliona KM, kao i Olimpijskog centra “Jahorina” u iznosu od 55,6 miliona KM.

Takođe, Republika Srpska je i u 2021. godini bila garant za zaduženje “Gradske toplane” iz Doboja u iznosu od 1,5 miliona KM, ali i bolnici iz Gradiške za kredit od 4,94 miliona KM. Do informacija o tome da li je u ovim slučajevima tražena saglasnost Savjeta, nismo uspjeli doći.

Inače, prema odluci Vlade, a koju je potvrdila Narodna skupština Republike Srpske, Srpska će u narednoj godini dati garancije u iznosu od 800 miliona maraka.

Generalno, ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama, prema preliminarnim podacima do 31. oktobra ove godine bila je 1,28 milijardi maraka. Stanje duga po osnovu ovih kreditnih zaduženja iznosi 919,75 miliona maraka.

U skladu sa ovom odlukom, planirano je da se garancije daju za zaduženja u sektoru trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora.