Republika Srpska je za godinu dana izvezla manje električne energije za oko 152 miliona KM, vidi se u zvaničnim podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Kako se navodi u podacima Zavoda iz decembra 2023. godine, u 11 mjeseci prošle godine izvoz električne energije je iznosio 499 miliona KM, te je učešće struje iznosilo 10,4 odsto od ukupnog izvoza.

Sa druge strane, prema podacima Zavoda iz ovog mjeseca, izvoz električne energije je iznosio 347 miliona KM, dok je učešće električne energije u ukupnom izvozu bilo oko 7,5 odsto.

Inače, elektroenergetski sektor u Republici Srpskoj ima mnogo problema prethodnih mjeseci.

Zbog nedostatka uglja su jedno vrijeme obustavile radove jedine dvije termoelektrane u Srpskoj, i to u Gacku i Ugljeviku.

Gubitak zbog obustave radova ovih termoelektrana se mjeri u milionima maraka.

Da podsjetimo da ove dvije termoelektrane proizvode više od 70 odsto električne energije u Republici Srpskoj.

Takođe, električna energija će građanima, ali i privredi od 1. januara 2025. godine biti skuplja, što će dovesti do poskupljenja apsolutno svega, a loše rezultate javnog preduzeća snosiće ponovo građani.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je jasno da su elektroenergetski i prerađivački sektor nosioci privrednog razvoja Republike Srpske.

- Ušli smo u ovu godinu sa nižim performansama što se tiče elektroenergetskog sektora. Znamo  za odluku suda za RiTE Ugljevik i da se moraju plaćati penali po toj odluci. Tu su i druge arbitraže koje su predmet nekih sudova i vidimo da ima dosta problema u ovom sektoru. Slična situacija je i u 'Šumama Srpske'. Akumulacija tih loših poteza i upravljačkih odluka u javnim preduzećima je dokaz toga da kada se nagomilavaju loše stvari mora doći do problema. Moraće se ozbiljno preispitati dosadašnje upravljanje u energetskom sektoru. Vidimo da je proces u 'Šumama Srpske' počeo. Nema više prostora za praštanje. Vlast je svjesna da više nema prostora za negativno poslovanje u javnim preduzećima jer to ugrožava egzistenciju i opstanak. Siguran sam da će doći do preispitivanja odgovornosti nosioca funkcija u energetskom sektoru, te bi nova struktura mogla napraviti rezultat da se spriječi ovaj pad. Budžet Srpske će preuzeti plaćanje Slovencima za arbitražu u Ugljeviku i to je olakšanje ovom sektoru i Rudniku i Termoelektrani Ugljevik - istakao je Stanić.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ističe da je vrijednost izvoza električne energije determinisana kretanjem proizvodnje i domaće potrošnje i cijenama energije na tržištu.

- U uslovima smanjene proizvodnje koja ne generiše značajne viškove za izvoz dolazi do smanjenja vrijednosti izvoza električne energije. Sa druge strane, i niža cijena na svjetskom tržištu ima isti efekat. U ovoj godini imamo prisutna oba efekta te se na taj način može objasniti smanjenje vrijednosti izvoza. Promjena cijene električne energije, imajući u vidu njen inflatorni potencijal, treba da bude posljednje rješenje za stabilizaciju energetskog sektora. Stoga takva odluka treba da bude argumentovana na način da nije moguće unutrašnjim uštedama i smanjenjem poslovnih rashoda    izbjeći takav scenario. Tek kad su prethodno iscrpljene mogućnosti da se internim efikasnim promjenama naprave uštede može se ići na povećanje cijene električne energije za stanovništvo - naglašava Mlinarević.