Iako još nije ni došao u BiH novi visoki predstavnik Kristijan Šmit već mjesecima izaziva buru kod srpskih predstavnika vlasti, ali i kod bošnjačih političara i javnosti, a jedino Hrvati za sada mudro ćute.

Za vlast Republike Srpske Šmit nije dobrodošao i već su najavili da neće s njim uopšte sarađivati jer je “njegovo imenovanje nelegalno”. S druge strane, ni Bošnjaci, koji su inače najveći zagovornici ostanka visokog predstavnika u BiH, nisu baš najsretniji izborom Šmita jer ga smatraju bliskim čovjekom sa HDZ, te vjeruju da će biti previše naklonjen hrvatskim političarima u BiH, posebno Draganu Čoviću.

Šmit je, naime, potpredsjednik Hrišćanske socijalne unije (CSU), koja je, inače, sestrinska stranka HDZ i poznato je da budući visoki predstavnik ima dobre odnose s Hrvatskom. To je vjerovatno i jedan od razloga zašto hrvatski političari u BiH za sada ne komentarišu dolazak Šmita, od kojeg će očito očekivati zaštitu, odnosno da se založi za njihove interese, prvenstveno kod promjene Izbornog zakona.

S dolaskom Šmita u BiH za sada se ne slaže ni Rusija. Ističu da njegovo imenovanje mora potvrditi Savjet bezbjednosti UN, jer bez toga neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet i neće se moći smatrati visokim predstavnikom u smislu Dejtona.

Šmita su, naime, imenovali ambasadori zemalja članica PIK, nakon što ga je na to mjesto kandidovala Njemačka. Rusija se nije složila s ovom odlukom, a ako bi se imenovanju raspravljalo na Savjetu bezbjednosti UN ova zemlja ima pravo da uloži veto.

Kako će se stvari dalje odvijati teško je u ovom momentu pretpostaviti, ali je jedno sigurno – i ako dođe u BiH, Šmita ne čeka ništa dobro.

Koliki će biti domet novog visokog predstavnika i šta ga čeka u BiH?

Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, podsjeća za Srpskainfo da je imenovanje Šmita od samog početka praćeno nizom spekulacija, hipotetičkih situacija i komentara tipa ko s kim ima kakve odnose.

– Šmit će se sada očigledno za dobrodošlicu suočiti sa ispostavljenim očekivanjima i zahtjevima iz tri tabora, odnosno tri nacionalne grupacije. Svako od njih mu priprema dobrodošlicu na vruć način i onako kako oni to već umiju i znaju da rade jer sami su već decenijama na sceni – kaže Davidović.

O tome kako će sve to funkcionisati, po Davidovićevom mišljenju, može se samo spekulisati. Davidović je stava da će međunarodna zajednica iskoristiti imenovanje Šmita samo kako bi eventualno, kao medijator, ubrzala neke procese koji se tiču relacija međunarodnog faktora prema BiH.

Ističe da je očito da je međunarodna zajednica nezainteresovana za BiH, jer je na neki način okupirana s jedne strane svojim agendama i poslovima, a s druge strane su digli ruke od posla u kome očigledno ne mogu da naprave nikakav dobar efekat.

– Ko god se od njih ovdje umiješa biće samo oštećen i prinuđen da žrtvuje nešto od svojih interesa u relacijama s drugim zemljama zbog nekakvog deficita uspjeha u BiH. Naprosto, kod nas se ovdje već decenijama održava jedna letargija i trajaće i dalje, a nekakav dinamizam u međunarodnim krugovima u njihovim međusobnim odnosima funkcionisaće i bez nas – kaže Davidović.

Na pitanje zašto je Njemačka rizikovala i imenovala Šmita ako su znali da neće imati podršku Rusije u Savjetu bezbjednosti UN ili možda planiraju da on dođe u BiH bez rasprave u tom tijelu, Davidović ističe da još ništa nije izvjesno.

Kaže da su Rusija i Njemačka oduvijek, istorijski, pa i danas, imale vrlo specifične odnose. Iz tog razloga, kako upozorava Davidović, ove dvije zemlje će se veoma lako naći negdje na talasu svog uzajamnog interesa, koji nikada nije vezan striktno za Balkan.

– Naprotiv, Balkan, a naročito BiH, može biti samo neka kolateralna šteta u njihovim ukupnim odnosima i strategijama. O tome šta su se ove dvije zemlje u principu dogovorile veoma teško je nagađati. Prije nekoliko mjeseci u diplomatskim krugovima su prevladavali komentari da su se Rusi usaglasili za imenovanje Šmita s tim da imaju nekakve druge aranžmane s Njemačkom, a koji su bili s tim u vezi. Nakon toga Rusija je povukla svoju saglasnost i, kako vidimo, principijelno i danas stoji na toj poziciji – podsjeća Davidović.

Navodi da će Rusija uvijek reći da se protivi imenovanju bilo kod visokog predstavnika jer smatra da u BiH treba da se postigne unutrašnji dogovor.

Činjenica je, ističe Davidović, da već od potpisivanja Dejtona, pa do danas, imamo nevjerovatno dug period nekakvog pseudoprotektorata i visokog predstavnika koji je, makar ućutkan ili uspavan, kako se to često govorilo, ipak imao bonska ovlaštenja u rukama koja može da aktivira po nalogu velikih nalogodavaca.

A zašto je jedan tako iskusan političar odlučio da preuzme vruć krompir i dođe u zemlju u kojoj vladaju tako komplikovani unutrašnji odnosi i gdje očito neće biti dobrodošao, najmanje u jednoj polovini države, Davidović u tome ne vidi ništa čudno.

– Iskusni političari i iskusni ljudi u svijetu komunikacija i na užarena područja gledaju sa entuzijazmom i namjerom da nešto poprave. Međutim, realnost će Šmitu  pokazati nešto drugo i vjerujem da će mu veoma brzo postati kristalno jasno da je njegov zadatak teško izvodiv – ističe Davidović.

Napominje da ne treba zaboraviti da Njemačka sada preuzima dominantnu ulogu u EU i da želi da bude u svim segmentima spoljne i bezbjednosne politike dominantna, bar u odnosu na Francusku.

Davidović dodaje da je Njemačkoj sigurno u interesu da ima svog predstavnika na nekoj fukciji koja je reprezent, odnosno poluga međunarodne aktivnosti ili međunarodne moći same EU pod kontrolom Njemačke.

– Tu ne treba imati nikakvu dilemu. Kako će sve to u stvarnosti funkcinisati mislim da nećemo dugo čekati da to zaista i vidimo – poručuje Davidović.

Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, smatra da je svaka kalkulacija u vezi s eventualnim dolaskom Šmita u BiH za sada nemoguća dok se ne vidi šta će se desiti u Savjetu bezbjednosti UN.

– Do tada ne vrijedi pričati šta bi bilo kad bi bilo. Činjenica je da Savjet bezbjednosti UN mora raspravljati o novom visokom predstavniku. Nakon te rasprave moći će se govoriti o pozicijama Srpske i FBiH. Jedna situacija je ako mu Savjet bezbjednosti ne potvrdi izbor, a druga je ako potvrdi. Ako mu Savjet bezbjednosti ne potvrdi izbor, on neće biti legalan visoki predstavnik – ističe Šolaja.

Dodaje kako ne vjeruje da će Rusija podržati izbor Šmita u Savjetu bezbjednosti, ako nije podržala u PIK. Međutim, Šolaja upozorava da je sve moguće tako da ne želi tvrditi ni da neće.

– Do tada će biti još mnogo kontakata i političko-diplomatskih komunikacija, pa ćemo vidjeti. Ne bi bilo jednom da odluka bude iznenađujuća, ne samo po ovom pitanju, već i drugim. Treba sačekati i vidjeti – zaključuje Šolaja.