Za 100 maraka prije pet godina mogli smo kupiti 45 kilograma hljeba, a sada tek 28 kg.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram hljeba od pšeničnog brašna u oktobru 2024, posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, koštao je 3,6 KM, a u oktobru 2019. cijena je bila 2,2 marke.

"Nezavisne novine" analizirale su šta se sa cijenama događalo u proteklih pet godina, odnosno koliko je tada vrijedilo, a koliko danas vrijedi 100 KM, a ispostaviće se da je poskupjelo sve što građani svakodnevno kupuju.

Povećana je i cijena bijelog brašna, sa 1,1 na 1,4 KM, pa računica pokazuje da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kg, a sada 71 kg brašna.

Kilogram riže je sa tri skočio na 4,7 KM, što znači da smo nekada za "stotku" mogli kupiti 33,3 kg, a sada oko 21 kilogram riže.

Divljanje cijena mesa najbolje pokazuje inflaciju koja je zadesila bh. građane. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, junetina bez kosti je sa 13,3 otišla na čak 20,70 KM. U praksi, nekada smo za 100 KM mogli kupiti 7,5 kg junetine, a sad oko 4,8 kg.

Slično je i sa svinjetinom s kostima - umjesto nekadašnjih 8,4, plaćamo je 11,40 KM, što znači da umjesto 11,9 kg, za 100 KM možemo kupiti 8,8 kg.

Identična je situacija i sa piletinom, koja je sa 4,5 poskupjela na 6,7 KM, što znači da je, umjesto 22 kg, za 100 maraka možemo kupiti svega 15 kg

U nebo su otišle i cijene mlijeka, pa za litar u tetrapaku, umjesto 1,4, izdvajamo 2,3 KM.

Računica je jednostavna, prije pet godina smo za 100 KM mogli kupiti 71 litar mlijeka, a sada tek 43.

Sjećate li se kada je ulje koštalo manje od dvije marke? Statističari su zabilježili, za litar je u oktobru 2019. trebalo izdvojiti 1,9, a pet godina kasnije 2,7 KM. Za iznos za koji smo nekad mogli kupiti skoro 53 litra ulja, sada možemo tek 37.

Kilogram šećera je sa 1,1 otišao na 1,8 KM, što znači da smo za 100 KM nekada mogli kupiti 91 kg, a sada 56 kg. Slično se desilo i sa soli - poskupjela je sa 0,8 na 1,3 KM. Dakle, umjesto 125, možemo kupiti 77 kg soli.

Mljevena kafa je sa 13,1 poskupjela na 20,8, koliko je kilogram koštao u oktobru 2024. Nekada smo, dakle, za 100 KM mogli kupiti 7,6 kg kafe, a sada tek 4,8 kilograma.

Ako se uz kafu volite zasladiti čokoladom, vjerovatno pamtite kada je kilogram bio, naravno u prosjeku, 16,40 KM. Toliko je, navode iz Agencije za statistiku BiH, kg čokolade koštao u oktobru 2019. godine, a pet godina kasnije kg košta 25,6 KM. Dakle, šest kg čokolade se "istopilo" u 3,9 kg.

Sindikalci ističu da drastičnu inflaciju nije pratio rast plata u identičnom procentu. Naprotiv.

- Kako vrijeme prolazi, građani BiH su sve siromašniji, a njihov ekonomsko-socijalni položaj sve teži - rekao je za "Nezavisne novine" Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prema njegovim riječima, građani BiH izlaz iz ove situacije nalaze odlaskom u zapadne zemlje, odnosno države EU-

- Ono što je žalosno, oni koji ne mogu da odu, jesu naši penzioneri, koji definitivno već poodavno nemaju mogućnost da imaju tri obroka dnevno, a nekima su upitna i dva. Prema tome, dovoljno je prostora za vlasti svih nivoa da se konačno počnu baviti pitanjima koja život znače i da prestanu sa bespotrebnim prepucavanjima i pravljenjem vještačkih kriza - naglasio je Šatorović.

Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana "ToPeeR" Doboj, koje se bavi zaštitom potrošača, ističe da ne treba raditi velika istraživanja kako bismo vidjeli za koliko nam je opao standard.

- Nije mi jasno kako ljudi uopšte preživljavaju -  istakla je za "Nezavisne novine" Šešlija, te dodala da sve ukazuje da kroz institucije sistema nismo zaštićeni, tako da je, kako napominje, omalovažena vrijednost novca.