Otpad od hrane postaje sve izraženiji problem u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama regiona. Velike količine završavaju na deponijama, što sa sobom nosi ozbiljne ekološke posljedice, a procjenjuje se da se svake godine u BiH baci oko 400.000 tona.

Ovaj problem postaje sve veći i u svijetu, prema podacima iz 2022. godine, procjenjuje se da svake godine završi u smeću oko 1,3 milijarde tona hrane. To doprinosi do čak osam do 10 odsto emisija stakleničkih gasova, koji utiču na klimatske promjene.

Iako postoje organizacije i inicijative koje rade na prikupljanju hrane za ljude u potrebi, mnoge zemlje u regionu nemaju zakonski okvir ili logističku podršku za sakupljanje i redistribuciju njenog viška.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže za KAPITAL da su svjesni problema koji nastaje bacanjem hrane koja je još uvijek upotrebljiva. Kako naglašava, ona se može usmjeriti javnim kuhinjama, a ne samo da se snize cijene nakon 20 časova.

- Svaki dan je sve veći broj javnih kuhinja i broj korisnika i sasvim je suludo da u ovako siromašnoj zemlji na to sve bacamo toliku količinu hrane. Mora se očigledno zagovarati da Vlada promijeni određene propise ili donese pravilnike, koje bi trgovačkim centrima donijela neke npr. olakšice ukoliko doniraju svoju hranu - izjavila je Marić.

U jednom od trgovačkih lanaca u BiH koji ima u svojoj ponudi gotovu hranu, na kraju dana dopušta svojim radnicima da kupuju ostatak hrane po mnogo nižim cijenama.

- Ostatak hrane u tržnom centru nakon zatvaranja obično mi kupimo po veoma nižoj cijeni, a ostatak se baci. Količina koja se baci naravno zavisi od dana, vikendom se skoro sve rasproda - rekao je jedan radnik.

Distribucija viška hrane onima kojima je potrebna – YugoHrane

Jedno od rješenja za smanjenje ovog otpada je i digitalna platforma YugoHrane putem koje restorani, pekare i trgovine mogu ponuditi višak hrane korisnicima po sniženim cijenama.

Iz YugoHrane kažu da ispravna reciklaža predstavlja temelj održivog sistema, da se kroz procese kompostiranja, energetske obrade biootpada ili njene donacije koja je još uvijek sigurna za konzumaciju, gradi model kružne ekonomije koji koristi i ljudima i prirodi. Pored ekološkog doprinosa, ovaj efekat pomaže i preduzećima i ljudima da smanje svoje troškove.

- Naša borba nije počela kao projekat, već kao osjećaj. Male promjene u svakodnevici mogu napraviti ogromnu razliku. Svako ko se odluči da ne baci, već da podijeli, da štedi umjesto da rasipa, postaje dio rješenja. Zbog toga je izuzetno važno da se što više ljudi uključi. Zajedno možemo vratiti smisao onome što smo skoro zaboravili, a to je poštovanje prema hrani, prema prirodi, i jednih prema drugima - ističu iz YugoHrane.

Kako otpad nastaje i važnost ispravne reciklaže hrane?

Otpad od hrane nastaje na razne načine, i to kroz cijeli put njene proizvodnje. Obično se hrana koja je još sigurna za ljudsku konzumaciju odbacuje.

Najveći dio otpada događa se kod nas, potrošača. Kupuje se hrane više nego što je potrebno, ne čuva se ispravno, a dolazi i do zabune zbog oznake “najbolje upotrijebiti do” i “upotrijebiti do”, pa završava u smeću.

Kao što smo već naveli 400 .000 tona hrane završi na deponijama širom BiH, a upravo taj otpad ima velike posljedice za okolinu. Kad se hrana počne razgrađivati stvara se metan koji doprinosi efektu staklene bašte i pogoršava klimatske promjene.

Tu je i ogroman problem s trošenjem resursa jer se za proizvodnju hrane troši mnogo vode, energije i zemlje. Kad tu hranu bacimo, znači da smo sve te prirodne resurse zapravo potrošili uzalud.

Ispravna reciklaža može doprinijeti ne samo smanjenju otpada već poboljšanju učinkovitosti lanca sanbdijevanja hranom. Neke od mogućnosti su kompostiranje gdje se vraćaju organski materijali u tlo, a energetska obrada pretvara biootpad u energiju.

Ekolog iz Centra za životnu sredinu Vladimir Topić kaže da je jedan od najefikasnijih načina za rješavanje otpada od hrane proces kompostiranja jer organska materija za razliku od plastičnih i metalnih sirovina ima efikasan i brz stepen razlaganja.

- Neki ljudi su se odlučili napraviti ili kupiti kompostere, nažalost to su samo pojedinačni slučajevi. U mnogo većoj mjeri treba zaživjeti ta praksa, jer bi na taj način uspjeli smanjiti otpad od hrane - izjavio je Topić.

Stanje u regionu

Zemlje regiona muči isti problem kao i BiH, otpad od hrane u velikoj mjeri se ne rješava na ispravan način.
U Srbiji se godišnje baci ili izgubi 770.000 tona, od čega 90 odsto završava na deponijama. Prema istraživanju koje je sprovedeno direktnim mjerenjima u Beogradu ustanovljeno je da svaki stanovnik baci 108,1 kilogram hrane.

Što se tiče Hrvatske ukupna količina otpada je kao u BiH oko 400.000 tona godišnje, od čega pravni subjekti prouzrokuju 259.745 tona.

Jedan od pozitivnih primjera brige o zajednici kao i rješavanju problema je Slovenija koja će zabraniti bacanje hrane u trgovačkim centrima i proslijediti ga humanitarnim organizacijama

Prema službenim podacima o otpadu od hrane za 2020. godinu koje je objavio Eurostat ukupno na nivou EU proizvedeno je gotovo 57 miliona tona otpada od hrane, odnosno 127 kg po stanovniku. Domaćinstva na čitavom svijetu 2022. protraćili su jednu milijardu obroka za jedan dan, dok je 783 miliona ljudi bilo pogođeno glađu, a trećina sa nesigurnošću od gladi pokazuju rezultati UN-a.