Kurdsko pitanje jedno je od najspornijih u odnosima Turske i SAD, a najnovija turska vojna akcija na sjeveru Iraka protiv kurdskih gerilaca iz Radničke partije Kurdistana, sasvim sigurno će se naći na dnevnom redu sastanka turskog šefa diplomatije Mevluta Čavušoglua i njegovih američkih sagovornika, kada 18. maja bude posjetio Vašington.

Turska je ponovo pokrenula vojnu akciju protiv kurdskih pobunjenika na sjeveru Iraka, iako se, zbog odnosa prema Kurdima zvanična Ankara često spori sa svojim najvećim saveznikom u NATO – Sjedinjenim Državama, komentariše tursku operaciju nazvanu „Čelična kandža“ dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Turske Vojislav Lalić.

Kurdsko pitanje na dnevnom redu tursko-američkog samita

Čavušoglu je i sam priznao da je kurdsko pitanje jedno od najtežih u odnosima dvije zemlje, iako nije jedino – odbijanje Amerike da Turskoj proda borbene avione, kao i turska kupovina ruskog protivvazdušnog sistema S400 su takođe među njima, dodaje Lalić.

- Kada je u Siriji počelo arapsko proljeće, glavni otpor Daešu, pružili su pripadnici kurdskih Jedinica za zaštitu naroda. Ove jedinice istinski su se borile protiv terorista, zbog čega uživaju podršku Pentagona, koji ih naoružava - navodi Lalić.

Čavušoglua je u posjetu Vašingtonu pozvao američki državni sekretar Entoni Blinken početkom aprila, tokom samita država članica NATO i to će biti prva posjeta jednog turskog visokog zvaničnika otkako je, januara 2021. Džo Bajden preuzeo dužnost predsjednika SAD.

Posjeta će se odvijati u okviru „Strateškog mehanizma“, posebnog formata osmišljenog kako bi Ankara i Vašington lakše prevazilazili sporove koji opterećuju odnose.

Ipak, čini se da Ankara ne odustaje od svoje politike vojnih akcija protiv pripadnika Radničke partije Kurdistana (PKK), koju od 1984. smatra terorističkom organizacijom.

Turske akcije protiv Kurda u Iraku i Siriji trajale su čitave 2021, a produžene su vazdušnim udarima u severnom Iraku februara ove godine, da bi bile nastavljene „Čeličnom kandžom“, koja, prema riječima turskog ministra odbrane Hulusija Akara, za cilj ima „sprečavanje terorističkih napada i obezbjeđivanje turske granične bezbjednosti“.

Akar je naveo da je turska ratna avijacija uspješno pogodila skladišta municije, skloništa, pećine, tunele i sjedišta štabova gerilaca iz PKK.

Ankara se ne osvrće na proteste Damaska i Bagdada

Turska ove akcije preduzima sa vremena na vrijeme zato što smatra da Radnička partija Kurdistana u Iraku i Siriji obučava nove borce koje prebacuje u Tursku, gdje oni vrše gerilske akcije, objašnjava dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Turske Vojislav Lalić.

- U Bagdadu i Damasku oštro reaguju na te povremene upade turske armije i optužuju turskog predsjednika Erdogana da se ponaša kao nekada osmanski sultani. U Turskoj se na te proteste mnogo i ne osvrću, iako u suštini ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet dvije nezavisne države. Naprotiv, turski parlament svakog septembra usvaja odluku kojom daje neograničena ovlašćenja Generalštabu i vladi da, kada god procijene da je stanovništvo u pograničnom području prema Siriji i Iraku ugroženo, mogu da upadnu u te zemlje i obračunaju se sa kurdskim teroristima. To je navodno u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom, što je i pored najbolje volje teško razumjeti - komentariše Lalić.

Radnička partija Kurdistana osnovana je 1978, a cilj joj je borba za prava Kurda u Turskoj. Međutim, od 1984. Turska, SAD, Australija, Velika Britanija, Japan, EU i Kanada smatraju je terorističkom organizacijom, a njen lider, Abdulah Odžalan, nalazi se u turskom zatvoru gdje služi kaznu doživotne robije.

Abdulah Odžalan

Zato što ih Turska smatra „planinskim Turcima“, tačan broj Kurda u ovoj zemlji je nepoznat, ali se procjenjuje da ih ima oko 15 miliona. U dosadašnjim sukobima između turskih snaga i PKK procjenjuje se da je stradalo oko 40 000 ljudi.

Samo u dva navrata od 1984. zavladalo je primirje u tursko-kurdskom sukobu – krajem XX vijeka i između 2013. i 2015, kada je Ankara pristala na pregovore.

- Nijedna turska vlada nije željela da pregovara i da nađe političko rješenje kurdskog problema. Naprotiv, njihovo objašnjenje takođe nije lako razumjeti – kažu da sa teroristima ne žele da pregovaraju i da je jedino rješenje oružana borba - zaključuje Lalić.

U intervjuu za tursku državnu novinsku agenciju Anadolija, Akar je objasnio da je turska vojna operacija usmjerena na regione Metina, Zap i Avasin-Basjan u sjevernom Iraku i uključuje angažovanje komandosa koji su se, prema njegovim riječima „infiltrirali sa kopna“.