Urbana poljoprivreda se najprostije definiše kao proizvodnja hrane u gradovima.

- Pojam urbane poljoprivrede nije ništa novo, ali moramo utvrditi da je u našem području taj segment zdravog i društveno korisnog angažmana zanemaren iako nam istorija pokazuje da je proizvodnja dopunske hrane pored hrane iz ruralne poljoprivredne praksa korišćena u ratnim vremenima i kriznim periodima kada bi nastali problemi nestašice hrane, ističe master inženjer zaštite životne sredine - navodi u svom master radu Jelena Turuntaš.

U zemljama u razvoju, ljudi mogu potrošiti 60-80 % svojih prihoda na hranu.

S obzirom da su troškovi življenja u gradu često veći od prosječne plate građana, pogotovo ako se u obzir uzmu činjenice da u porodici najčešće ne rade svi članovi, neosporno je govoriti o značaju prihoda bavljenja urbanom poljoprivredom za poboljšanje standarda života građanstva, posebno onih građana koji nemaju porodice i zemlju na selu, pa nemaju taj izvor pomoći prihodima.

Turuntaševa naglašava da imati baštu u gradu nikada do sada nije bilo tako popularno. Naime, bašta danas više nije ,,rezervisana“ samo za one koji imaju nekoliko hektara zemljišta, već je potpuno dostupna za stanovnike urbanih područja. Postoji više mogućnosti bavljenja urbanom poljoprivredom od klasičnih dvorišta i zajedničkih urbanih bašta na javnim i privatnim površinama do balkonskih bašta, krovnih bašta, vertikalnih bašta i šumskih bašta.

- U posljednjih nekoliko godina, kao posebno lako izvodljive, izdvajaju se balkonske bašte, pri kojim balkoni vrlo lako mogu biti napunjeni biljkama. Mini paradajz, šargarepa ili hrskave rotkvice u saksijama - sve su to dokazi da sa malo kreativnosti možemo na balkonima uzgajati hranu za svoje potrebe. Osim što ćete uvijek pri ruci imati nešto vaše i svježe, biljke na balkonu doprinijet će ugodnijoj mikroklimi u stanu - ističe Turuntaševa.

Baštovanstvo na balkonu manje je zahtjevno od onog pravog – manja površina zahtijevaće manje zalijevanja i okopavanja, a opet će vas zabaviti toliko da bude antistres hobi aktivnost.

Koliko povrća i začina uzgajamo na balkonu zavisiće od toga koliko imate mjesta na balkonu za lonce i koliko je slobodnih zidnih površina odnosno balkonske ograde uz koju se povrće može penjati. Uzgajati na balkonu možete praktički sve – od mahuna i graha do cvekle, mrkve, zelene salate. Najčešće se na balkonu uzgaja začinsko bilje, čajevi, jagode i nisko povrće sa kratkim korijenom. Međutim, može se uzgajati i voće.

Veličina prostora predviđena za baštu nije važna, jer je plodnost voća i povrća, uglavnom pod uticajem položaja balkona. Za uspješno gajenje većine povrća i bobica treba saditi na suncu najmanje 6 sati dnevno. Na balkonima, koji su na mračnim stranama će napredovati povrće kao što su zelena salata, blitva, luk, peršun. Zbog toga je važno da prije nego što planiramo napraviti balkonski vrt, raspitamo se o karakteristikama i potrebama svake biljke.

- Uz malo truda i radoznalosti svi možemo postati urbani baštovani pri čemu doprinosimo kućnom budžetu ali i uživamo u nizu socijalnih i ekonomskih pogodnosti urbane poljoprivrede - zaključuje Turuntaševa.