Hljeb, riža, tjestenina, meso, kao i krompir, samo su neke namirnice koje su građani Republike Srpske plaćali skuplje u decembru nego u januaru prošle godine, dok su za bijelo pšenično brašno, ulje, mlijeko, kafu i jaja izdvajali manje novca na kraju nego na početku 2023. godine.

Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srpske, u odnosu na januar, povećane su cijene 91 proizvoda ili usluge, dok su smanjene kod 23 stavke. Istu cijenu u januaru i decembru lani imalo je pet proizvoda, odnosno usluga.

Tako su, na primjer, kupci za kilogram riže u januaru prošle godine izdvajali 3,80 KM, dok su u decembru za isti proizvod davali 26 feninga više. Takođe, na kraju prošle godine više novca morali su izdvojiti i za meso.

Prema podacima Zavoda, kilogram junetine sa kostima u januaru bio je 12,86 KM, dok je u decembru ista namirnica koštala 13,50 KM. Za 12,73 KM u decembru su građani kupovali i kilogram svinjetine bez kosti, što znači da je ovo meso na kraju godine bilo skuplje za 1,42 KM u odnosu na početak prošle godine.

Spisak namirnica i stvari koje su poskupjele do kraja godine mnogo je veći nego spisak namirnica koje su u decembru lani bile jeftinije nego na početku godine, pa se tako među proizvodima kojima je pala cijena našlo ulje, koje je pojeftinilo za 1,31 KM i cijena mu je u decembru prošle godine iznosila 2,63 KM.

Na sreću građana, jeftinije su se mogli kupiti i mlijeko, kafa, ali i jaja.

Tako je litar mlijeka sa 2,43 KM pao na 2,34 KM, kafa je snižena na 17,74 po kilogramu u odnosu na januarsku cijenu koja je bila 17,94 KM.

Takođe, put pojeftinjenja prešlo je i kokošje jaje, koje je u odnosu na januar u decembru koštalo tri feninga manje, pa je u decembru po komadu bilo 0,39 KM.

Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruženja potrošača "Oaza" iz Trebinja, ističe da nisu sva poskupljenja realna. Kako kaže, kada dolazi do poskupljenja u svijetu, cijene rastu i kod nas, ali se to ne dešava kada je riječ o snižavanju cijena.

- Kada padaju cijene na svjetskom tržištu, kod nas se ne dešava da naši poslodavci, odnosno pružaoci usluga cijene vraćaju na staro - rekla je Ilijićeva.

Prema njenim riječima, sve to utiče na potrošače, odnosno direktno utiče na ekonomsku situaciju građana.

Kako za "Nezavisne novine" objašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama Predrag Mlinarević, proizvodi iz domena prehrambenih proizvoda su i kod nas djelimično dijelili sudbinu kretanja cijena hrane na svjetskom tržištu koja je već godinama unazad rasla.

- S jedne strane, kod uvoza osnovnih sirovina došlo je do povećanja cijena, međutim kasnije je došlo do stabilizacije tih lanaca snabdijevanja, ali mi uvijek imamo jednu inerciju u kojoj se inflacija sporije obara nego što se povećavaju cijene kada dođe do poremećaja na svjetskom tržištu - navodi on.

Dodaje da bi uskoro cijene trebalo da padaju.

- Godina koja je pred nama bi trebalo da bude propraćena opadanjem cijena osnovnih životnih namirnica, a i ta inercija u kojoj su ponekad i maloprodavci koristili prostor da održe cijene čak i onda kada je bilo osnova da se one smanje će se potrošiti i biće prinuđeni da obaraju cijene proizvoda – rekla je Mlinarević.

Da su cijene lani bile visoke, tvrdi i Marko M. iz Banjaluke, koji ističe da se hljeb praktično više ne može kupiti ispod 2,20 KM.

- Dodajte na to neki jogurt ili slično. Pa samo kifla košta pola marke, a nekad smo mogli kupiti i tri za taj novac. Zaista ne znam kako se snalaze građani koji nisu zaposleni i koji uz to žive kao podstanari. Iskreno, uopšte nisam osjetio one famozne akcije u kojima su jeftiniji proizvodi. Sve nam nekako dolaze informacija da u svijetu padaju cijene, pada inflacija, ali kod nas nema tog nekog očekivanog pojeftinjenja - ističe on za "Nezavisne novine".

Takođe, lani je Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske pokrenulo kampanju "Društveno odgovorni", u okviru koje su građanima na raspolaganju bili određeni proizvodi bez marže, a ta akcija je nastavljena i u ovoj godini.

Adnan Selimović