Predsjednik Radne grupe za izradu novog ustava Republike Srpske Vitomir Popović izjavio je danas u Istočnom Sarajevu da ovaj ustav praktično ima za cilj da poveže kontinuitet prvog ustava iz 1992. godine i da reguliše neka druga pitanja koja su od značaja za budućnost i opstanak Republike Srpske.

- Ustav Republike Srpske najstariji je ustav na prostorima dejtonske BiH, donijet 28. februara 1992. godine, nakon čega je pretrpio veliki broj amandmana, uključujući amandmane koje je nametao visoki predstavnik Volfgang Petrič - rekao je Popović, koji je uvodnim izlaganjem otvorio prvu javnu raspravu o Nacrtu ustava Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, nametalo se pitanje da li je bolje ići u izradu prečišćenog teksta Ustava ili eventualno u donošenje novog ustava.

- Kad su ustavi u pitanju kao najviši pravni i politički akt, nije uobičajeno da se ide u prečišćene tekstove nakon prevelikog broja izmjena, amandmana - objasnio je Popović, koji je podsjetio da je Narodna skupština Srpske zajedno sa Odborom za ustavna pitanja predložila da se pristupi izradi novog ustava Republike Srpske.

Govoreći o novom ustavu, Popović je naveo da sadašnji ustav nije definitivno utvrdio mjesto glavnog grada Republike Srpske

- Nacrtom ustava je predviđeno da to bude Banjaluka, kao administrativni centar Republike Srpske, a da na Palama, mjestu stvaranja prvih institucija Republike Srpske, imamo prijestonicu - rekao je Popović.

On je dodao da Nacrt ustava tretira i pitanja u vezi sa nefunkcionisanjem određenih institucija iz nivoa zajedničkih institucija koje su vezane za nivo odbrane.

Govoreći o tome da Nacrt predviđa da Republika Srpska ima svoju vojsku, Popović je podsjetio da je vojska ranije bila u nadležnosti odvojeno Republike Srpske i Federacije BiH, ali da je poslije postignut dogovor političkih predstavnika da vojska ide na nivo zajedničkih institucija.

Prema njegovim riječima, cijelo poglavlje novog ustava posvećeno je ljudskim pravima i slobodama, dok su odredbe o ekonomskom uređenju praktično ostale iste.

- Kad je u pitanju jezik, jasno je rečeno da su svi narodi koji žive na teritoriji Republike Srpske ravnopravni i da svako ima pravo na ćiriličko i latinično pismo, da govori jezikom koji pripada njegovom narodu - precizirao je Popović.

On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske utvrdila Nacrt ustava na prijedlog Odbora za ustav Srpske.

- Prethodno je to radila jedna posebna grupa koja je ponudila tekst. Sad smo u fazi javne rasprave, u toku koje svako može da podnese primjedbe, sugestije. Radna grupa koja sprovodi javnu raspravu sve te primjedbe dostaviće Odboru za ustavna pitanja koji će ocijeniti šta od toga može da se uključi ili eventulano šta da se isključi iz postojećeg Nacrta ustava i dostaviće to komisiji koja se bavi pisanjem teksta - objasnio je Popović faze koje prethode dostavljanju konačnog teksta ustava na usvajanje Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Javne rasprave, naveo je, nakon današnje u Istočnom Sarajevu, biće održane sutra u Trebinju, potom u četvrtak, 3. aprila, u Prijedoru i petak, 4. aprila, u Gradišci, a potom slijede u Zvorniku, Bijeljini, Doboju i Banjaluci.

Na novinarsko pitanje da li se može desiti da neki spoljni faktor poništi novi ustav, Popović je rekao da se nikada nije desilo da se predstavnici stranih zemalja upliću u to da li će neka zemlja usvojiti ustav i šta će se u njemu nalaziti.

Popović je stava da pitanje Sipe i nekih drugih stvari koje su riješene u Parlamentarnoj skupštini BiH može da se riješi na nivou Republike Srpske.

- Sve ono što nije dalo određene rezultate, pogotovo ono što je nametnuto odlukama visokih predstavnika, a ne na dobrovoljnoj osnovi, ima pravo na vraćanje tamo gdje se nalazilo - zaključio je Popović.

Foto: srna.rs

Član Radne grupe za izradu novog ustava Republike Srpske Dragan Dakić izjavio je da Srpska kroz ovaj proces upražnjava svoj demokratski kapacitet da djeluje u okviru svojih dejtonom propisanih nadležnosti.

Dakić, koji je u Istočnom Sarajevu učestvovao na prvoj javnoj raspravi o Nacrtu ustava, istakao je da je Republika Srpska u dejtonsku BiH unijela svoj ustav i ima pravo da reguliše svoje uređenje autonomno u zadatim okvirima.

Kada je u pitanju usvajanje novog ustava, Dakić objašnjava da može da se razgovara po kojoj će se proceduri ovaj ustav biti usvajan.

- Radna grupa dijeli mišljenje da nacrt novog ustava treba da ima kontinuitet sa prethodnim Ustavom. Međutim ustavotvorna nadležnost Republike Srpske i Narodne skupštine ne uslovljava je da prati procedure trenutnog ustava. Jedno je usvajanje novog ustava, a drugo je potpuno novo ustavotvorenje - rekao je Dakić.

On je dodao da se u ovoj fazi radi po propisima kako aktuelni Ustav propisuje.

- Ako želimo da sačuvamo kontinuitet, jedan od bitnih uslova jeste da se novi ustav usvoji po proceduri koju predviđa trenutno važeći Ustav - rekao je Dakić i dodao da je to kako će ustav biti usvajan stvar političke odluke.

On je istakao da je za svaku nadležnost za čije prenošenje na nivo BiH postoji bilo kakva mana volje to validan pravni osnov da se revidira, odnosno postavi pitanje validnosti takvog prenosa nadležnosti.

- I po međunarodnom i po domaćem pravu to predstavlja razlog za revidiranje - rekao je Dakić, koji je profesor međunarodnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

Član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Damjan Škipina smatra da će novi ustav dobiti dvotrećinsku, a možda i apsolutnu podršku, jer je riječ o važnom pitanju za Republiku Srpsku i njene građane.

- Ono čime građani Istočnog Sarajeva mogu biti zadovoljni jeste da se gradu Istočnom Sarajevu i Palama vraća legitimitet kao mjestu gdje je sve krenulo i gdje su stvoreni Republika Srpska i njene institucije - rekao je Škipina.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Berjan rekao je da poslanici ove stranke neće glasati za donošenje novog ustava, jer nije rijeme za to.

Javnoj raspravi, koja se održavala u Skupštini grada Istočno Sarajevo, prisustvovali su predstavnici Univerziteta u Istočnom Sarajevu, akademske zajednice, lokalnih zajednica i političkih stranaka.