U posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo u protekloj godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana.

Tako je u Sloveniju za deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

Prema podacima iz prednacrta izvještaja o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo da radi 13.436 državljana BiH. S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH.

- U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji najviše su traženi radnici iz BiH sa sljedećim zanimanjima: vozači (oko 25 odsto oglasa) i varioci (oko 20 odsto oglasa), dok su za ostala zanimanja brojevi mnogo manji. Od ostalih zanimanja traženi su armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici - istakli su iz Agencije za zapošljavanje BiH za "Nezavisne novine".

Iz Agencije dodaju da se sve zapošljavanje u Sloveniji odvija putem njih, dok za Njemačku imaju dozvolu za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, prema evropskom referentnom okviru za jezike.

- Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama - objašnjavaju oni za "Nezavisne novine" i dodaju da za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije nemaju podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da odlazak radnika utiče na poslodavce u Srpskoj i BiH.

- Ono što je sigurno evidentno jeste da postoji nedostatak radne snage i jedno vrijeme se pričalo da nedostaju majstori, ali sada već možemo slobodno da kažemo da je nedostatak radne snage, od nekvalifikovane do visokoobrazovanih kadrova, odnosno inženjerskog kadra - kaže Škrebić za "Nezavisne novine".

Kako je dodao, privreda u BiH je na niskom tehnološkom razvoju, što joj otežava borbu sa zapadnim ekonomijama.

- Mi smo imali dosta prijedloga i smatramo da je jedno od rješenja tehnološki razvoj privrede, subvencije za tehnološki razvoj, kao i automatizacija proizvodnih procesa, ali sve to mora biti podržano i kroz učešće fakulteta, instituta i drugih u osposobljavanju privrede  za tehnološki napredak - navodi Škrebić.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za "Nezavisne novine" nedavno je istakao da često zdravstveni profesionalci odlaze i u druga zanimanja i traže svoje mjesto pod suncem.

- Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sistem Republike Srpske leži na '60. i '70. godištu, međutim, te naše kolege već polako odlaze u penziju, tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji odlaze da rade u neka druga zanimanja, koji odlaze da rade na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u penziju, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta da nadoknade - rekao je Šerbedžija.

Inače, Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2013. godine posreduje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniji i Njemačkoj.