Plate za oko 5.400 državnih službenika u republičkim organima uprave će, po svemu sudeći, ubuduće zavisiti i od učinka, odnosno neće biti zagarantovan iznos bez obzira na količinu urađenog posla, kao što je to slučaj sada.

Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić za Srpskainfo kaže da je pri kraju izrada novog zakona o državnim služenicima u saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice, SIGMA.

– Već se nekih šest mjeseci radi na tome i Sindikat uprave je aktivno uključen u taj proces. Programom rada Vlade i Narodne skupštine RS predviđeno je da se u posljednjem kvartalu ove godine u skupštinsku proceduru uputi nacrt zakona. Mi zaista podržavamo ono što predstavnici SIGMA traže, a to je da se definišu devet kategorija državnih službenika i da se nakon toga izradi novi zakon o platama koje bi, između ostalog, zavisile i od učinka službenika – objašnjava Marić.

Navodi da je u Republici Srpskoj uveden sistem uravnilovke, odnosno da se plata svakog državnog službenika određuje po osnovu stručne spreme i koeficijenta.

– Tako službenik koji uradi dnevno 20 predmeta i onaj koji uradi jedan ili nijedan u toku dana imaju baš iste plate. To nije fer i pošteno. Rad od nerada moramo razdvojiti. U ovakvom sistemu je nemoguće nagraditi onog ko radi, niti kazniti onog koji zabušava – ocjenjuje Marić.

Ističe da je Sindikat uprave Republike Srpske svjestan da je nemoguće obezbijediti veći iznos za plate u javnoj upravi, izuzev da se smanji broj radnika.

– Nije ni to pravo rješenje. Zato bi bilo dobro da se prihvate zahtjevi predstavnika SIGMA zbog više razloga – navodi Marić.

Istovremeno sa ovom reformom, kako ističe Marić, neophodno je napraviti registar zaposlenih u javnom sektoru da se zaista vidi koliko ljudi prima plate iz budžeta, odnosno koliko je gdje ljudi zaposleno.

S druge strane, privatni sektor uglavnom nema ovakve probleme i plate kod ovih poslodavaca su definisane iz dva dijela – fiksno i varijabilno.

– U mojoj firmi postoji propisana norma. Ako se pređe preko, slijedi novčana nagrada, odnosno veća plata – objašnjava Saša Trivić, poslodavac iz Banjaluke.

Kaže da su u Uniji udruženja poslodavaca RS upoznati sa izradom novog zakona o državnim službenicima kojima bi se plata definisala po učinku. Međutim, poslodavci su skeptični da će takav zakon zaista biti primjenjen u Republici Srpskoj.

– Za tako nešto mora postojati politička odluka, a mi je ne vidimo. Istovremeno, znamo da se u javnu upravu stalno zapošljavaju novi ljudi. Ipak, nadu u promjene nam daje reorganizacija u „Elektroprivredi RS“ gdje su predviđeni programi za višak radnika. Vidjećemo da li će se takvi trendovi prebaciti i na javnu upravu – ističe Trivić.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković u svom ekspozeu je najavio smanjenje ukupne potrošnje na plate.

– U saradnji sa poslovnom zajednicom definisaćemo program prelaska radnika iz javnog u privatni sektor u cilju smanjenja broja radnika na način da ćemo sufinansirati njihove plate u određenom periodu – rekao je Višković.

Izmjenom organizacije javne uprave i povećanjem efikasnosti njenog rada, kako je rekao, cilj je da se unaprijedi postojeća organizacija i sistem djelovanja uprave koja je sposobna da pruži usluge građanima i poslovnoj zajednici, sa kvalitetom koji očekuju.

Do tada, državni službenici u Republici Srpskoj od naredne godine će imati platu veću za 100 KM.

Tri službenika na 1.000 stanovnika

U 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj, po podacima Sindikata uprave RS, ima oko 6.000 zaposlenih državnih službenika. Izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi RS definisano je da na 1.000 stanovnika u lokalnoj zajednici budu zaposlena tri službenika.

Primjena ovog standarda planirana je od 1. jula 2021. godine.

– Uvidjeli smo da su gotovo svi aktivno radili na smanjenju broja radnika, u skladu sa zakonom. Ovim tempom, do isteka roka u RS može ostati maksimalno 500 radnika koji bi mogli da budu tehnološki višak. To je vrlo jasan signal da se ljudi trude – ocjenila je u avgustu ministarka uprave i lokalne samouprave RS Lejla Rešić.

Primjena ovog standarda je bila predviđena od polovine ove godine, ali je prolongirana još dvije godine.

– Savez opština i gradova je kao razlog za produženje roka naveo da jedinice lokalne samouprave koje imaju obavezu usklađivanja broja zaposlenih nisu u mogućnosti ovu obavezu da izvrše u zakonom propisanom roku, te da bi im za izvršenje obaveze optimalan rok bio dvije godine – objasnila je Rešićeva.