Crveni krst i Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica danas su u ovom mjestu obilježili 15. septembar - Dan nestalih Republike Srpske, te još jednom ukazali na opstrukcije Instituta za traženje nestalih BiH i sporost u identifikaciji ekshumiranih posmrtnih ostataka nestalih Srba.

Na štandu u centru ovog naselja članovi porodica nestalih stajali su ispod zastave Republike Srpske u crnim majicama i držali crne balone sa natpisom "30 godina pitamo gdje su" kako bi ukazali na problem i zastoj u traženju nestalih Srba.

Jela Vasić više od 30 godina traga za mužem Obradom koji je na početku rata ostao u Srebrenici i nestao.

- Pitala sam mnoge, ali niko od povratnika Bošnjaka neće da kaže makar gdje je ukopan, da ga ekshumiramo i dostojno sahranimo. Nisam pitala ko ga je, kako i zašto ubio, ali niko neće da kaže, a Institut za traženje nestalih BiH od svog formiranja omalovažava nas i ne preduzima ništa na traženju nestalih Srba - rekla je Vasićeva.

Sekretar srebreničkog Crvenog krsta Snežana Simeunčević kaže da i nakon 30 godina još nema odgovora na pitanje gdje su nestali Srbi i ko je odgovoran za njihov nestanak.

Ona je istakla da je cilj današnje aktivnosti da se još jednom istakne problem nestalih i sporost u rješavanju ove problematike, te uputi zahtjev da se više pažnje posveti traženju i identifikaciji nestalih.

Predsjednik Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić rekao je Srni da se u Srebrenici traži još 49 nestalih Srba i da od 2000. godine ništa nije rađeno na njihovom traženju, jer to opstruiše Institut za traženje nestalih BiH.

- Tražimo odgovor od te institucije kada će pristupiti traženju nestalih Srba i zahtijevamo da odmah počnu raditi posao za koji su dobro plaćeni - naglasio je Kojić.

Od 49 nestalih Srba u Srebrenici, od kojih je većina nestala 1992. godine, 34 su bili civili i 15 vojnika, odnosno nekoliko vojno sposobnih koji su ostali lojalni tadašnjoj muslimanskoj vlasti i ubijeni su, a nikada se nije saznalo gdje su njihovi posmrtni ostaci.

- Dok je proces traženja nestalih bio na nivou Republike Srpske od završetka rata do 2008. godine pronađeno je 4.100 lica od 5.565 nestalih, a kada je nadležnost prenesena na nivo BiH od 2008. godine do danas pronađeno je samo 260 lica srpske nacionalnosti - precizirao je Kojić.

On je ukazao da Institut za traženje nestalih BiH koči traženje Srba kako bi tom opstrukcijom spriječio procesuiranje počinilaca zločina, odnosno amnestirao njihove ubice od odgovornosti.

Kojić je ukazao i na problem sporosti identifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka nestalih Srba.