Na području istočne Hercegovine postojalo je 36 jama koje su za ustaše bile pogodna mjesta za sakrivanje zločina, poručeno je na komemorativnoj večeri "Hercegovačke jame" u Trebinju i najavljeno da će za sve nevino stradale Srbe biti izgrađeno zajedničko spomen-obilježje.

Istoričar Draga Mastilović istakao je da korijeni zločina koji su zadesili Srbe, ne samo u Hercegovini, nego i cijeloj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, sežu u 19. vijek kada je Drina označena kao granica dva svijeta, istočnog - pravoslavnog i zapadnog - katoličkog.

- Od tog vremena traju nastojanja da se srpskom narodu zapadno od rijeke Drine ospori pravo na život. Sve ono što nam se dešavalo u 19. i 20. vijeku vuče korijene iz takvih ideologija - rekao je novinarima Mastilović, koji je i dekan Filozofskog fakulteta u Palama.

Mastilović ističe da su ovakve večeri jako značajne za njegovanje kulture pamćenja, te ukazao da dokumentarni filmovi mogu uticati i na svijest mlađih generacija, a da postoje i drugi načini.

U okviru komemorativne večeri u Kulturnom centru održan je panel "Hercegovačke jame", a nakon toga je premijerno prikazan film autora Nebojše Kolaka "Vratiću se" koji sadrži svjedočenja potomaka stradalih, lične ispovijesti preživjelih, te istorijske činjenice koje su dovele do svirepih zločina.

Autor filma Nebojša Kolak rekao je novinarima da film ovog simboličnog naziva prati životnu sudbinu jednog od stradalnika Pridvoračke jame, te da je poruka da se ovakva stradanja ne smiju zaboraviti.

- Praštajmo, ali nikada ne zaboravimo šta se prije 80 godina dešavalo ne samo na hercegovačkim jamama, već i druga stradanja Srba u istočnoj Hercegovini i širom svijeta - rekao je Kolak i zahvalio Elektroprivredi Republike Srpske koja je finansirala film.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je da je značajno da se govori o stradanju ljudi u Hercegovini četrdesetih godina prošlog vijeka, da se imenom i prezimenom zna ko su oni, te najavio da će biti izgrađeno zajedničko spomen-obilježje za sve žrtve ubijene u hercegovačkim jamama.

- Odlučili smo kao grad da zajedno sa opštinama istočne Hercegovine u narednom periodu odredimo javnim konkursom kako će da izgleda to obilježje i gdje će da bude kako bi ljudi mogli doći na jedno mjesto, prislužiti svijeće i vidjeti šta se sve dešavalo - rekao je Ćurić.

On je istakao da je značajno da i preživjeli svjedoci stradanja nad jamama budu intervjuisani i da se zapišu njihova svjedočanstva o razmjerama ustaškog zločina, ne da bi se sijala mržnja, već da bi se njegovala kultura sjećanja.

Potomak stradalih u jami Jagodnjača u Ržanom Dolu Manojlo Ćuk rekao je novinarima da su njegovi pradjed, djed i stric bačeni u jamu kao potpuno nevini ljudi.

- Tri moja koljena su bačena u jamu. Moj prađed Mio, đed Jovo i striko Manojlo koji je kao najmlađa žrtva od 15 godina bačen u jamu. Ja nosim njegovo ime. Potpuno nevini ljudi. Ustaše su imale samo cilj da unište čitave porodice i na lijevoj i na desnoj strani Popova polja. Generacije koje dolaze treba da znaju kako su Srbi stradali u Popovom polju i da im se prenesu poruke koje su skupo platili naši preci - rekao je Ćuk novinarima.

Profesor istorije u banjalučkoj Gimnaziji Danilo Kovač rekao je da je o fenomenu hercegovačkih jama teško pričati i pisati, a još ga teže suštinski razumjeti.

- Ovaj večerašnji susret predstavlja jedan takav pokušaj i to je nešto na šta nas obavezuju naši stradalnici - naveo je Kovač, koji je i viši asistent Odsjeka za istoriju Univerziteta u Banjaluci.

Glumci Gradskog pozorišta Trebinje večeras su recitovali dio poeme "Jama" Ivana Gorana Kovačića.