Na Palama je početkom aprila, prije 33 godine, osnovana Bolnica „Koran“ u okviru Četvrtog sanitetskog bataljona Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske.

Početkom građanskog rata u BiH, brojnom medicinskom kadru srpske nacionalnosti bio je onemogućen odlazak na njihova radna mjesta, pogotovo u Sarajevu, a potom je došlo do protjerivanja tog kadra.

Sve bolnice koje su tada postojale ostale su u gradu pod muslimanskom kontrolom.

Osim Bolnice "Koran", za vrijeme ratnih dejstava, na području Sarajevsko-romanijske regije osnovane su i ratne bolnice - "Podromanija" na Sokocu, "Žica" na Ilidži i "Kasindol" u Lukavici.

U Bolnicu „Koran“ stigli su svi ljekari i brojno medicinsko osoblje iz Vojne bolnice u Sarajevu, a nakon toga i iz Bolnice „Koševo“.

U Vojnoj bolinici "Koran" liječeno je 20.000 pacijenata, civila svih nacionalnosti, i ranjenika, 12.000 ih je operisano, a smrtnost operisanih pacijenata je bila sasvim mala jer je medicinski kadar bio visokostručan i obrazovan.

U nabavci lijekova i medicinskog materijala, medicinskom osoblju u Bolnici „Koran“ pomagala je humana žena iz Holandije Jena Ligtenberg, koja je po struci bila apotekar, i koja je dobrovoljno došla na Pale krajem 1993. godine, i ostala sve do kraja rata.

Ispred ratne Bolnice na Koranu otkrivena je spomen-ploča na kojoj je ispisano da je od 4. aprila 1992. do 30. juna 1996. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi liječeno više od 20.000 ljudi i izvršeno više od 12.000 operacija.

Spomen-ploča simbolizuje značaj ove ustanove tokom proteklog rata i svjedoči o nadljudskim naporima ljekara i kompletnog tadašnjeg zdravstvenog osoblja u liječenju mnogih ljudi različitih nacionalnosti, srpskih boraca i djece.