Tačno 460 osnovaca napustilo je školu u protekloj godini dana zbog odlaska u inostranstvo. Time je Srpska siromašnija za otprilike 25 odjeljenja, što se smatra većom školom.

Ovi poražavajući podaci sigurno bi bili još alarmantniji jer je riječ o godini u kojoj je zbog pandemije bilo ograničeno kretanje.

Zavod za statistiku RS je izvjestio da je od 1. septembra 2019. godine do 31. avgusta prošle godine školovanje napustilo 460 osnovaca, a među njima najviše ima đaka nižih razreda. Od prvog do petog razreda školovanje u RS je napustilo 276 djece, koje su roditelji poveli sa sobom u inostranstvo.

Godinu ranije je po ovom osnovu školovanje u Srpskoj prekinulo 558 osnovaca, a u proteklih šest godina siromašniji smo za čak 2.703 djece koja sada pohađaju nastavu u nekoj od stranih zemalja.

–  Sve znam. Podaci su žalosni. Odlaze kompletne porodice i to svi znaju. Kolega iz Prijedora mi je rekao da je iz njegovog razreda prošle godine troje đaka napustilo školovanje jer ih roditelji vode vani, uglavnom u Njemačku – kaže za Srpskainfo Dragan Gnajtić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS.

Upozorava da se broj školaraca smanjuje iz godine u godinu i po osnovu nataliteta, a da migracije samo dodatno pustoše učionice i škole.

Kaže da je „izveo“ razred 2001. godine i da je tada u odjeljenju bilo 37 učenika. Njegove kolege su tada imale u prosjeku 30-33 školaraca.

– Sada se smatra premijom ako neko ima razred od 25 djece. Eto, pogledajte šta desilo za samo dvije decenije, a neka svako izvodi zaključak šta će se desiti ako budu nastavljeni ovakvi trendovi – upozorava Gnjatić.

Podaci o odlasku školaraca i mladih ljudi uopšte ne iznenađuju, jer i 25 godina od Dejtonskog sporazuma pojedini političari daju ratnohuškačke izjave.

Situaciju na terenu potvrđuju i najnovija istraživanja o položaju mladih u BiH, koja je sproveo Institut za razvoj mladih “Kult”. Želja za odlaskom iz zemlje i dalje je visoka jer više od 50 odsto mladih navodi da želi da napusti BiH, dok je njih 12,1 odsto već preduzelo konkretne korake u tom smjeru.

Istraživanje je obuhvatilo više od 10 tematskih oblasti kao što su obrazovanje, rad, zapošljavanje i preduzetništvo mladih, socijalna briga, zdravstvena zaštita, sigurnost, kultura i sport, aktivizam i slobodno vrijeme, te učešće, volontiranje, mobilnost i migracije mladih.

U istraživanju su učestvovala 3.132 ispitanika iz cijele BiH u  dobi između 15 i 30 godina starosti.

Prema popisu stanovništva sprovedenom 2013. godine, u BiH živi 773.850 mladih starosne dobi od 15 do 30 godina, odnosno, 21,91 odsto populacije čine mladi.

–  Istraživanje će biti javno dostupno i koristiće svim zainteresovanim stranama, a prvenstveno donosiocima odluka prilikom kreiranja konkretnih mjera usmjerenih ka boljem položaju mladih u BiH – rekla je izvršna direktorka Instituta za razvoj mladih, Šeherzada Halimić.

Istraživanje je pokazalo da mladi smatraju kako bi prioriteti vlasti u BiH u narednih pet godina trebalo da budu zapošljavanje i obrazovanje, a zatim zdravstvena zaštita, sigurnost i upravljanje migracijama u kontekstu odlaska stanovništva iz BiH.