„Stari studenti” su propustili sve prilike da završe studije po nastavnom planu i programu po kojem su ih započeli, jer su im rokovi produžavani sedam puta.

Ovo je poručila pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Republike Srpske Jelena Starčević, stavljajući konačno tačku na temu za koju i dalje vlada veliko interesovanje.

Ona kategorično poručuje da takozvanim starim studentima neće više biti produžen rok za polaganje ispita.

Rok za završetak po započetom planu i programu, uslovima i pravilima studija istekao je 31. oktobra 2020. godine.

To se odnosi na četvorogodišnje studije, a za studente na petogodišnjim i šestogodišnjim starim programima rok ističe 30. septembra 2022. godine.

– Razloga je nekoliko, a na prvom mjestu to je činjenica da je ponovno produžavanje rokova za završetak studija po ranije važećim nastavnim planovima i programima protivno javnom interesu. To znači da stari nastavni planovi i programi ne nude kompetencije, znanja i veštine koji odgovaraju današnjim potrebama tržišta. Potrebno je još jednom napomenuti da starim studentima nije zabranjeno da nastave studije, jer su se takve dezinformacije pojavljivale u medijima. Ovi studenti, svakako, mogu nastaviti studije, ali po novom nastavnom planu i programu, što je i bila inicijalna ideja “Bolonje”, koja je navedena još u Zakonu o visokom obrazovanju iz 2006. godine. Takođe, broj ispita koji dodatno moraju polagati nije dramatično veliki, te su neosnovani navodi da ovi studenti trebaju studirati ispočetka – kaže Starčevićeva u intervjuu za Srpskainfo.

Kada je upisana posljednja generacija „starih studenata“?

Posljednja generacija upisana je prije 15 godina. Oni koji su upisali tada do danas su imali preko 28 semestara, preko 120 redovnih rokova, s tim da su kao apsolventi imali mogućnost da svaki mjesec izlaze na ispite. Moram da napomenem da među „starim studentima“ imamo i one koji su upisali Univerzitet u Banjaluci i Istočnom Sarajevu 90-ih godina. Takođe, troškovi održavanja starih programa su veliki. Za svaki nastavni predmet koji student polaže, a nema ga u važećem studijskom programu, visokoškolska ustanova treba izdvojiti dodatna sredstva za angažovanje dodatnih nastavnika. Za neke predmete više nema nastavnika koji imaju adekvatan izbor u zvanje, jer je vrijeme učinilo svoje i za nekim disciplinama više ne postoji potreba, neke su prevaziđene i slično.

U ovoj akademskoj godini na javne univerzitete upisano je 658 studenata više nego lani. Šta je po uzrok tome?

Novim Zakonom o visokom obrazovanju iz jula 2020. godine omogućili smo da svi studenti, koji prvi put upisuju prvi i drugi ciklus studija, a koji su nekada spadali u kategoriju „budžetski” i „sufinansirajući”, sada budu finansirani iz budžeta. Praktično, ovi studenti nemaju nikakvih troškova na studijama, jer njihovo studiranje finansira Vlada RS. Činjenica da su potpuno finansijski rasterećeni, a da mogu studirati na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi koja svojim kvalitetom zadovoljava sve evropske standarde, ove je godine opredijelila značajno veći broj studenata da odaberu jedan od dva domaća javna univerziteta.

Da li će politika besplatnog sudiranja biti nastavljena?

Vlada Srpske će svakako nastaviti s politikom besplatnog studiranja u narednim akademskim godinama, jer je to propisano i zakonom. Cilj nam je da broj visokoobrazovanih mladih ljudi u Srpskoj dostigne procenat koji postoji u razvijenim zemljama evropskog prostora visokog obrazovanja. Ovo je takođe odlična prilika za naše javne univerzitete da zadrže postojeće i zapošljavaju nove nastavnike, saradnike i mlade naučnike, da inoviraju programe i da ponude studentima savremena znanja, vještine i kompetencije koji su konkurentni na evropskom tržištu rada.

Hoće li neki smjerovi na fakultetima biti ukinuti ili privremeno zaleđeni, kako bi se uskladili s tržištem rada?

O tome će se izjasniti Savjet za visoko obrazovanje, na osnovu analize niza podataka i pokazatelja neophodnih za izradu Mreže visokoškolskih ustanova. Moguće je da će donijeti odluku da se na pojedine studijske programe odobri upis jednu ili dvije godine, pa se za narednih tri godine recimo, upis ne odobrava. To je uobičajena praksa kod planskog kreiranja visokoobrazovnog kadra.