Opština Pale, kao jedna od šest gradskih opština Istočnog Sarajeva, važi za univerzitetski, turistički i kulturni centar Republike Srpske. U opštini Pale živi oko 23.000 stanovnika, što je znatno više u odnosu na broj stanovnika prije raspada SFR Jugoslavije.

Rastom broja stanovnika i Pale su rasle i razvijale se, a nosioci razvoja na području opštine Pale ranije su bili industrija, šumarstvo, ugostiteljsko-turističke djelatnosti i trgovina.  Kasnije dolazi i do širenja gradskog jezgra i u posljednjih petnaestak godina izgradnje većeg broja stambeno-poslovnih jedinica.

U tom smislu, danas u Palama imamo spoj „prijeratne“ i „poslijeratne“ infrastrukture. Jednom prošlom i nepovratnom vremenu svjedoče stare i već obnovljene „Famosove“ zgrade u Palama i na Koranu, u blizini kojih kao pečurke „niču“ moderne i savremene stambene zgrade.

Magistar arhitekture i vlasnik Arhitektonskog studija „IG“ u Palama Ivana Gluhović kaže za Kateru da je sasvim normalno da se kroz vrijeme mijenja, kako način gradnje, tako i izgled objekata. 

- Napredak tehnologije izvođenja građevinskih radova pruža nove mogućnosti kada je arhitektura u pitanju. „Famosove“ zgrade su klasične stambene zgrade namijenjene radničkoj populaciji, sa funkcionalnom dispozicijom prostora, vrlo jednostavnog vanjskog izgleda, prilagođenog vremenu izgradnje, dok se današnje stambene zgrade prilagođavaju modernom čovjeku – kaže Gluhovićeva.

Ona ističe da na izgled modernih zgrada utiču trenutni trendovi u arhitekturi, kao i napredak u tehnologiji izvođenja, te dodaje da je problem današnje gradnje svakako masovnost.

- Potreba ljudi za adekvatnom stambenom jedinicom, a nedostatak novčanih sredstava za obezbjeđenje iste, stvara veliki problem. Danas imamo stanove od 40 m2 koji imaju dvije spavaće sobe, dnevni boravak, kuhinju, hodnik i kupatilo, a pri tome sve te prostorije su pretežno nefunkcionalne. Kada govorimo o poređenju vanjskog izgleda, razlike između starih i novih su drastične – kaže Gluhovićeva.

Prema njenim riječima, u prijeratnoj državi gradile su se zgrade sa kosim klasičnim krovovima, potpuno prilagođene klimatskim prilikama, dok danas uz savremenu tehnologiju nikakav problem ne predstavljaju ravni krovovi na zgradama u Palama.

U širim krugovima često se kaže kako su prijeratne zgrade „bolje i kvalitetnije“ od pojedinih današnjih, modernih i novijih. Međutim, Gluhovićeva se ne slaže s tim i kaže da se u ovom slučaju ne smije generalizovati.

- Kroz posao sam posjetila mnoge zgrade u Palama i smatram da ima izuzetno kvalitetnih novih zgrada. Međutim, gdje god kvantitet dominira nad kvalitetom lako se može desiti propust. Takav problem se nije javljao u ovolikoj mjeri prije 30 godina – kaže ona.

Posljednjih nekoliko godina novogradnja u Palama je sve više fokusirana na centar Pala, te tako dolazi često i do nezadovoljstva kod stanara starijih zgrada u Palama, koji gube najviše na parking prostoru ili zelenim površinama zbog izgradnje novih parkig prostora.

- Lokacija, odnosno pozicija stambenog objekta u odnosu na sve potrebne i neophodne sadržaje je svakako izuzetno važna i najčešće presudna pri odabiru stana. Međutim, puno je dodatnih faktora koji se nerijetko zanemaruju. Blizina dva visoka susjedna objekta, pored toga što estetski ne izgledaju lijepo, za sobom vuče niz drugih problema poput neadekvatne insolacije objekta, potrebnog broja sunčanih sati u toku dana, što je veoma važan faktor koji se potpuno zanemaruje – kaže Gluhovićeva.

Ona dodaje da su česti problemi kod novogradnje previše primaknuti objekti i neadekvatno pozicionirani, tako da utiču i na provjetravanje predmetnog prostora, na privatnost korisnika stanova, koji problem moraju da rješavaju postavljanjem roletni, mliječnih stakala, ograda i slično.

- Parking prostor je poseban problem, koji kod nas postaje sve više uočljiv, a kojem se još uvijek ne razmišlja na ispravan način. Veliki broj stambenih zgrada bez garažnog prostora će dovesti do toga da morate vaš automobil ostaviti na kilometar od ulaza u zgradu. Problem je i to što je današnji način života već odavno prerastao važeći propis o potrebnim parking mjestima po jednoj stambenoj jedinici – dodaje Gluhovićeva.

Ako je u cilj u budućnosti širenje gradskog jezgra Pala, Ivanu pitamo da li to predstavlja potencijalnu mogućnost da će stambene zgrade zamijeniti dosadašnje kuće građene u prošlom vijeku, u užem centru grada?

- Vrlo je moguće da će urbanizacija centra Pala u budućnosti ići u tom pravcu, ali nam ostaje da vidimo na koji način će se to sve odvijati. Ljudi su odavno počeli sa prodajom privatnih stambenih kuća u centru Pala, koje se nerijetko i kompenzuju stanovima u zgradi izgrađenoj na toj lokaciji – kaže Gluhovićeva.

Nerijetko u Opštinskoj upravi možete, na pitanje zbog čega se sve više gradi u centru, a ne izvan centra i zbog čega ponegdje postoji problem sa nedostatkom parking prostora, dobiti odgovor da je „tako predviđenom regulacionim planom“.

Ko sve ima pravo na uvid u regulacioni plan opštine Pale, ko može da se informiše kako će se i na koji način Pale širiti i razvijati, Ivana kaže da je regulacioni plan centra Pala dostupan uz podneseni zahtjev za uvid.

- Regulacioni plan Pala je dostupan na uvid onima koji podnesu zahtjev za uvid u određeni dio, koji je predmet interesovanja. Kada govorimo o promjenama regulacionog plana, evidentno je da je moguće izvršiti njegove promjene – kaže Gluhovićeva.

Ona dodaje da pri projektovanju stambenog objekta na području opštine Pale ne postoje posebna ograničenja kada je riječ o izgledu objekta, upotrebi fasadnih boja i materijala, ali da svakako ne bi trebalo previše odstupati iz arhitekture okruženja.

- Kada govorimo o različitosti objekata, tu se radi o arhitektonskoj estetici i kritici, gdje je potrebno postaviti određene teze i na njih dati odgovor. Mnoge zgrade u Palama bi svakako bile na meti osude arhitektonske kritike i estetike, jer se pretjeralo sa primjenom kontrastne metode pri projektovanju. Ključni problem cijele priče je težnja investitora da što više prostora izgradi za što manje novca – zaključuje Gluhovićeva.

Prema njenim riječima, konkretan problem će biti vidljiv tek za par godina, ukoliko se nastavi tendencija masovne gradnje stambenih zgrada.

- Što se tiče procjene stanja, teško je dati odgovor na to pitanje, a da se ne uključe lični stavovi i lično viđenje lijepog. Mišljenja sam da bi bilo dobro ukoliko bi se postavili konkretniji uslovi gradnje, koji bi se, prije svega, odnosili na funkcionalne i neophodne stvari. Boja i izgled fasade je sigurno mnogo manji problem od dosta drugih stvari, koje će se tek pojaviti – kaže Gluhovićeva.

Ona zaključuje da je veliki nedostatak to što kod nas ne postoje zakoni kao u razvijenim, evropskim zemljama, koji jasno definišu sve obaveze pojedinca vezane za uređenje privatnog objekta i zemljišta oko istog.

To se posebno odnosi na stare, nefunkcionalne, oronule kuće, u privatnom posjedu, a koje se nalaze na području „stare čaršije“ u Palama. Pored toga što loše izgledaju i kvare izgled Pala, one predstavljaju i potencijalnu opasnost od urušavanja i po prolaznike.

Novinar: Miljan Rašević