U BiH i nakon 30 godina od završetka rata postoje još oko 822 kvadratna kilometara površina pod zaostalim minama. Pod direktnom ugroženošću od tih eksplozivnih sredstava nalazi se više od 93.000 ljudi.

Nesreće poput posljednje, koja se prije par dana desila u naselju Hodžići kod Doboja, kada je u minskom polju nesrećno nastradao mladić Mehmed Hasanamidžić (19), bolno podsjećaju na ovakve i slične opasnosti koje prijete decenijama nakon rata. Nesrećni mladić je, kako se ispostavilo nakon policijskog uviđaja, stradao od zaostale protivpješadijske mine, kada je pokušao da vrati pet koza koje su ušle u označeno minsko polje. Na istom ovom prostoru prije nekoliko godina od zaostale mine život je izgubila i jedna žena.

Iako je iz godinu u godinu sve manji broj ovakvih i sličnih tragičnih slučajeva, nesreća koja se dogodila kod Doboja, u kojoj je život izgubio jedan mladić, pokazuje da nisu dovoljne samo razne strategije i deklarativno zalaganje za otklanjanje ovog problema, već i konkretne akcije, a kojih je bilo malo uglavnom zbog nedostatka novca, odnosno malih budžeta koji su izdvajani za posao deminiranja, ali i nedostatka odgovarajućih kadrova.

Uostalom i iz zvaničnih dokumenata, pa i samih izjava pojedinih zvaničnika, može se vidjeti i zaključiti da rezultati dosadašnjeg razminiranja u proteklih 10 do 15 godina nisu bili na planiranom nivou.

Prema posljednjem dokumentu koji je izradio Centar za uklanjanje mina (BHMAC) BiH je jedna od zemalja koja spadaju u red onih koji se suočavaju sa velikim problemom zbog zaostalih mina.

U ovom dokumentu je navedeno i da opasna površina sumnjiva na mine iznosi više od 822 kvadratna kilometara, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Dodato je i da u oko 110 opština, odnosno 1.261 zajednici, živi više od 93.000 stanovnika, koji su i dalje izloženi opasnostima od zaostalih mina. Kada su u pitanju minska polja, prema podacima BHMAC-a, njih karakteriše relativno mali broj mina, ali često i grupe nepoznatog rasporeda.

U istom dokumentu su navedeni i drugi rizici koji bi mogli da poremete zacrtane planove, a to su nedostatak finansijskih sredstava za sprovođenje protivminskih djelatnosti, ali i nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima i sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima.

Dodato je i da je od završetka rata, pa do 2024, stradalo više od 1.780 osoba, od čega 625 smrtno, a među njima su i 53 deminera. Iz ovih podataka se može vidjeti i da je od ukupnog broja smrtno stradalih od zaostalih mina bilo dosta djece, čak 14 odsto, a žena 10.

Planovi i novac

Prema programu rada BHMAC-a u periodu od 2025. do 2027. planirano je deminiranje 75 kvadratnih kilometara površina pod zaostalim minama. Procijenjeni godišnji trošak iznosi 61,35 miliona maraka. Pitanje je samo kako će biti namaknut ovaj novac, jer prema jednoj od posljednjih odluka Savjeta ministara BiH ovo tijelo će za ovu namjenu izdvojiti dva miliona maraka, a Evropska unija preko svojih fondova planira da donira oko 10 miliona evra, u šta je uključena i nedavna kupovina 15 terenskih vozila.