Na Palama je danas održan okrugli sto u okviru manifestacije "Dani Željka Grujića", posvećene ovom preminulom pjesniku, esejisti, književnom kritičaru i novinaru.

Govoreći o Grujiću kao novinaru i uredniku Novinske agencije Srna, profesor na Filozofskom fakultetu Miroslav Jokić istakao je da je Grujić bio jedan od korifeja intelektualnog dijela srpskog nacionalnog pokreta teških devedesetih godina u BiH i da ostavio traga u mnogim oblastima, pa i u medijima.

- Bez imalo patetike, Željko se može poistovijetiti sa Dimitrijem Davidovićem našeg doba - rekao je Jokić.  

On je podsjetio da je Grujić u Srni radio na način da je davao neki glavni tok Srnine uređivačke politike, a rezultat je bio da je Agencija prihvaćena i od medija koji su bili sve samo ne naklonjeni Republici Srpskoj i srpskom narodu.

On je to ilustrovao podatkom da u vrijeme najjačih sankcija protiv Republike Srpske nijedan medij sa Zapada nije prekinuo ugovor sa Srnom.

- Najveće zasluge za to pripadaju Željku Grujiću zato što je, osim novinarskog opismenjavanja, sa mlađim kolegama radio i na nacionalnom osvješćivanju, pa smo bili prihvaćeni kao legitiman zvanični medijski izvor Republike Srpske - rekao je Jokić, nekadašnji urednik Srne. 

Profesor Filozofskog fakulteta na Palama Duško Pevulja govorio je danas na okruglom stolu o posljednjoj Grujićevoj knjizi "Vijek i po srpskog političkog mazohizma", koja je objavljena nedavno.

On je naveo da se u knjizi razmatra ideja jugoslovenstva od njenih začetaka, negdje od prvih decenija 19. vijeka, od Ilirskog pokreta preko stvaranja jugoslovenskih država u 20. vijeku, sunovrata te ideje i njenog tragičnog kraja krajem 20. vijeka.

- U knjizi, koja je prilično obimna i dokumentarno bogato zasnovana, bukvalno se prate putanje u srpskoj misli srpskih intelektualaca i najistaknutijih figura, sudbina te ideje koja je srpski narod mnogo koštala, u koju je on ugradio sve svoje pobjede u 20. vijeku i sve uspone u 19. vijeku, koja se fatalno i tragično po srpski narod završila i kada je riječ o srpskom etničkom prostoru, o srpskom identitetu i kulturi i na kraju o žrtvama koje su naročito u 20. vijeku i dalje, nažalost, neizbrojane - istakao je Pevulja. 

Prema njegovim riječima, ono što je fatalno i tragično jeste zaključak ove knjige da je srpski narod, uprkos svemu tome, zato što nije dovoljno osvijestio tu ideju koja izvorno i nije njegova nego austrijsko-hrvatska, do kraja ostao njen zatočenik i jedini zagovornik.

- U tom smislu, ova knjiga je sadržajno opora, ali po svojim zaključcima, vrijednostima i uvidima može da bude ljekovita ako oni koji budu trebali da je pročitaju izvuku iz nje pouke - istakao je Pevulja. 

Pjesnik Zdravko Miovčić govorio je o onome što, kako kaže, najbolje zna - o Grujićevoj poeziji u prilogu koje je naslovio kao "Pjesničko raspeće Željka Grujića" koji je "istinski i autentično bio raspet na krstu poezije i živio je tako i svoju poeziju i život". 

- Grujić je napisao četiri knjige poezije, što je malo za čovjeka takvog dara i takvog posvećenika poezije koja baš pokazuje tu potpunu raspetost o kojoj je govorio i pokazuje da je neka od tih svojih raspeća htio da prevaziđe svojim posljednjim ciklusima u knjizi `Stid i mjesečina` - naglasio je Miovčić. 

Prije početka okruglog stola, u Hramu Svetog arhangela Gavrila služen je parastos Grujiću.

U okviru manifestacije sinoć je održano poetsko-muzičko veče posvećeno Grujiću, za koga je rečeno da je bio autentična ličnost i da se svemu što je radio istinski posvećivao.

Organizatori manifestacije "Dani Željka Grujića" su Narodna biblioteka Pale i Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Željko Grujić rođen je 1961. u Sarajevu, a preminuo je lani u 61. godini na Palama.

Od početka rata bio je zaposlen kao novinar u Srni, a od 1994. do 1997. bio je glavni i odgovorni urednik Agencije.

Početkom 2000. godine povlači se iz novinarstva, a od 2004. nastavlja profesionalni rad u Narodnoj biblioteci na Palama u kojoj je pokrenuo Zavičajno odjeljenje, jedno od najboljih u Republici Srpskoj.

Grujić je bio član Udruženja književnika Republike Srpske.

Objavio je zbirke poezije "Soneti saučešća", "Ruže Jerihona", "Stid i mjesečina", te knjigu publicističkih tekstova "Krstonoše i sizifovci". Njegova posljednja knjiga "Ubi me nejaka riječ" objavljena je u izdanju Matične biblioteke Istočno Sarajevo.

Na Sarajevskim danima poezije 2001. godine dobio je nagradu "Pjesnik - svjedok vremena" za zbirku poezije "Ruže Jerihona" koja je proglašena i najboljom knjigom pjesama u Republici Srpskoj koja je objavljena u 2000. godini.

Na "Vidovdanskim pjesničkim susretima" na Sokocu 2018. godine dobio je "Vidovdansku povelju" za zbirku pjesama "Stid i mjesečina".