Navršavaju se 33 godine od agresije hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/ pod zaštitom UN u kojoj je ubijeno 346 Srba, među kojima i 34 žene, a za ove zločine do danas niko nije odgovarao iako su zlodjela i progon srpskog stanovništva izvršeni pred očima međunarodnih snaga.

Iz Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" podsjećaju da je operacija počela 22. januara 1993. godine, a izvršena je tokom realizacije "Vensovog plana", kojim je RSK 1992. godine stavljena pod zaštitu Unprofora, što je bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.

Hrvatske snage za nekoliko dana zauzele su desetina kilometara kvadratnih na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko položaja na Velebitu, a preuzele su kontrolu i nad branom i hidroelektranom Peruća.

U akciji "Maslenica" stradala su srpska sela Islam Grčki, Kašić i Smoković, kao i etnički mješovita sela Murvica, Crno, Zemunik Gornji, Poljica i Islam Latinski.

Srbi su pobijeni, protjerani ili odvedeni u zatvore i logore, a njihova bogata imanja su opljačkana i uništena, kao i spomenici kulture, groblja i crkve koje su oskrnavljene ili srušene.

Uništeni su i Dvori Janković Stojana u Islamu Grčkom sa crkvicom Svetog Georgija iz 17. vijeka u kojoj je sahranjen poznati književnik Vladan Desnica, kao i Crkva Svetog Georgija u Smokoviću iz 16. vijeka i Svetog Ilije u Kašiću iz 19. vijeka.

Prema evidenciji "Veritasa", u agresiji na Ravne Kotare poginulo je i nestalo 346 Srba, među kojima 55 civila prosječne starosti 60 godina.

Ubijene su 34 žene prosječne starosti 57 godina i troje djece do 12 godina.

Među žrtvama je i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH, koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vjekovna ognjišta.

Do sada je rasvijetljena sudbina 335 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od kojih šest civila, među kojima i tri žene.

U zbjegovima je umrlo još 165 lica.

Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od 10.000 Srba, koji su se raselili širom svijeta.

Jedan od težih zločina desio se već prvog dana agresije na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice Unprofora, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije iz zasjede ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine /SVK/ sa područja Gračaca.

Ovaj masakr počinili su pripadnici Petog voda iz sastava "Alfe" kojima je komandovao Milijan Brkić zvani Vaso, kasnije visoki funkcioner HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora 2016. do 2020. godine.

Uz odobrenje tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta hrvatskih oružanih snaga Franje Tuđmana, operaciju "Maslenica" planirali su i izveli Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, koji su tada bili ili su naknadno unaprijeđeni u generalske činove.

Načelnik artiljerije Sektora "Velebit" bio je kosovski Albanac Agim Čeku, do 1991. godine oficir JNA, od čijih granata je stradalo najviše civila zbog neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac.

Čeku je na Kosovu od 1999. do 2006. godine bio komandant terorističke OVK i takozvanog kosovskog zaštitnog korpusa, a od 2006. do 2008. godine i predsjednik vlade u Prištini.

Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika Unprofora, do sada ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima niko nije procesuiran za zločine nad Srbima.

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 1991. godine, u Kašiću je živjelo 765 žitelja, od kojih 99 odsto Srba, u Smokoviću 1.029, od kojih 96 odsto Srba i u Islamu Grčkom 1.139 od kojih 87 odsto Srba.

Prema popisu, obavljenom 2021. godine, u Kašiću je živjelo 69, u Smokoviću 162 i u Islamu Grčkom 150 stanovnika bez oznake nacionalne pripadnosti.