Ambasada Ruske Federacije u BiH saopštila je da ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita kao visokog predstavnika jer pri predlaganju njegove kandidature nije ispoštovan princip konsenzusa i nije dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a.

Komentar u vezi sa notom Ambasade Rusije u BiH o nepriznavanju legitimiteta Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, objavljen je na „Fejsbuk“ stranici Ambasade, koja napominje da čitav niz dokumenata - Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, dokumenti Savjeta za sprovođenje mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa - predviđa proceduru za izbor visokog predstavnika.

-Upravni odbor (ranije na nivou ministara spoljnih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je - isključivo putem konsenzusa - izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo - uvijek - insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlašćenja – napominje Ambasada.

Što se tiče konsenzusa, podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Pediju Ešdaunu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala.

-Ali, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum. Pritom, retrospektivno, Ešdaun, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, upravo su se naše zapadne kolege "probudile" kada su vidjeli da Kristijan Švarc Šiling nema odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN-a kao "placebo" kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost – naglašavaju u Ambasadi.

Dodaju da je sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišćen kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Kristijana Šmita.

-Razumijemo ovu "specijalnu operaciju". Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od dejtonske agende, da se Dejton koristi kao "paravan" za sprovođenje sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bh. društva. Zato se Kancelarija visokog predstavnika (OHR) pretvorila u "robota" koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije – istakli su u Ambasadi Rusije.

Podvlače da su optuženi da pokušavaju destabilizovati situaciju u BiH.

- Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizuje situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum - direktno ili posredno – istakli su u Ambasadi.

Napominju da nisu protiv Kristijana Šmita.

- Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja "na balkanskom smjeru". Ali prema Kristijanu Šmitu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik – zaključili su u Ambasadi.

Naglasili su i „principijelni stav Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija“.

-U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika – naglasili su u ruskoj Ambasadi.