Svetom liturgijom koju je služio Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom, lomljenjem slavskog kolača i litijom, hram Preobraženja Gospodnjeg u sarajevskom naselju Pofalići obilježio je danas krsnu slavu - Preobraženje Gospodnje.

U prigodnoj besjedi u crkvi koja je danas bila premala da primi okupljene vjernike, mitropolit Hrizostom podsjetio je da je ovaj praznik posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada se prvi put njegova božanska priroda učinila vidljivom i kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.

- Treće godine propovijedanja nove vjere, Isus Hristos poveo je apostole i učenike svoje - Jakova, Petra i Jovana u planinu gdje se u toku noći preobrazio pred njima i pokazao im neke od svojih božanskih moći. Osim preobraženog Isusa, pojavili su se i proroci Mojsije i Ilija i začuo se glas Božiji, koji apostolima reče da nikad ne gube vjeru u njega i njegovog Sina - istakao je mitropolit Hrizostom.

Povodom slave hrama Preobraženja Gospodnjeg u crkvu u Pofalićima došao je i Savo Poljčić iz Blažuja, kraj Sarajeva, koji pamti proslave koje su se na ovom mjestu obilježavale i 70 godina unazad.

Poljčić kazuje da su nekada proslave slave hrama i praznika Preobraženja Gospodnjeg u Pofalićima u odnosu na sadašnje vrijeme bile veselije i masovnije.

- Srpskog, odnosno pravoslavnog življa nekada je u Sarajevu bilo mnogo više - konstatuje Poljčić i kao primjer koliko se nekada ljudi okupljalo o prazniku Preobraženja Gospodnjeg navodi da su nekada od Marin dvora do Dolac malte bivale pune ulice, te su i tramvaji zbog toga stajali.

Poljčić, koji je na slavu hrama došao u staroj narodnoj nošnji karakterističnoj za Sarajevsko polje, kaže da su na ovaj praznik u Crkvu u Pofalićima dolazili i Srbi sa Pala, iz Visokog, Kiseljaka, Ilijaša.

- To se ne može opisati - zaključio je Poljčić, koji je dio mladosti proveo uz ovaj hram i u njegovom neposrednom susjedstvu, idući u obližnju elektrotehničku školu ili u slobodnom vremenu igrajući fudbal na igralištu tik uz crkvenu ogradu.

Borka Ždrale, koja je zbog ratnih zbivanja napustila Sarajevo i sada živi u Istočnom Sarajevu, kaže da su se na ovaj dan u nekim ranijim vremenima u crkvenoj porti ljudi radovali, igrali i pjevali srpske pjesme.

- Ponosili smo se svojim običajima. Ovo je naša crkva, ovo je naš grad, mi smo ovdje rođeni, ovdje su naši korijeni, u njemu žive naše srce i duša - rekla je Ždrale, dodajući da su danas neka druga vremena i da je manje ljudi.

I Poljčić i Ždrale nadaju se da će u budućnosti biti više mladih ljudi u crkvi.

Kumovi slave Hrama ove godine bili su Vera i Milan Bralović.

Nakon liturgije, lomljenja slavskog kolača i litije vjernicima je podijeljeno osveštano grožđe, budući da se, prema starim običajima, na današnji praznik počinje jesti grožđe, a potom su uslijedili slavski ručak i narodno veselje u porti hrama.

Praznik Preobraženje u narodu se slavi i kao kao prelaz iz ljeta u jesen, odnosno kao dan kada se preobražavaju i gora i voda.

Hram Svetog Preobraženja u Pofalićima osveštao je 1940. godine tadašnji patrijahr srpski Gavrilo.

Ova crkva specifična je po svojoj arhitekturi jer je projekat prvobitno bio namijenjen za izgradnju srpske pravoslavne crkve u Splitu i smatra se jednom od najljepših pravoslavnih hramova u Dabrobosanskoj eparhiji.

Hram je tokom posljednjeg rata u BiH znatno oštećen, zbog čega je u etapama vršena njegova obnova, ali je u posljeratnom periodu bio česta meta napada vandala koji u većini slučajeva nisu otkriveni, pa tako ni kažnjeni.