Djevojčica je bila žrtva nasilja u porodici i trgovine, a sada je žrtva sistema. Djevojčica koja je spasena iz zloglasne "kuće strave" u Brčkom, gdje je zimus pronađeno 31 zlostavljano i zapušteno dijete, ovih dana je ostavljena bez adekvatnog smještaja jer je, nakon jednog incidenta, odbijena iz nekoliko sigurnih kuća širom BiH.

Kako je za N1 izjavila Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja "Zemlja djece u BiH", djevojčica je nakon manjeg sukoba s vršnjakinjom i razbijanja televizora smještena na psihijatrijsko posmatranje. Međutim, ljekari su jasno utvrdili da nema potrebe za hospitalizacijom, niti postoje indikacije ozbiljnijih poremećaja u ponašanju.

Uprkos tome, sigurna kuća u kojoj se nalazila odbila je da je primi nazad. Privremeni staratelj i tim iz institucija i nevladinog sektora pokušavali su je smjestiti u neku od drugih sigurnih kuća, ali bezuspješno. Svi su, kako tvrdi Bajramovićeva, odbili da je prihvate uz obrazloženje da ne žele problem.

- Dijete je bilo žrtva nasilja u porodici, sada je žrtva institucionalnog nasilja. Ovo je najdrastičniji oblik kršenja prava djeteta koji sam vidjela u svom radu - rekla je Bajramovićeva, naglasivši da su svi pokušaji da se djevojčica trajno smjesti negdje gdje će dobiti potrebnu podršku propali.

Na kraju, jedina mogućnost bila je da djevojčica bude privremeno smještena u objekt u kojem je već boravila nakon što je spasena iz "kuće strave".

Ipak, osjećaj odbacivanja i činjenica da je čak nekoliko institucija odbilo da je prihvati ostavili su dubok trag na nju.

- Potpuno je svjesna da je sistem po drugi put izdao. Ponižena je, povrijeđena, razočarana, a to je dijete koje je prošlo pakao, koje ne traži mnogo samo sigurnost i malo pažnje - poručuje Bajramovićeva. 

Na stranicama sigurnih kuća širom BiH piše kako su to mjesta gdje je svako dijete uvijek dobrodošlo, gdje se pruža psihosocijalna i pravna podrška, terapija i odgojnoobrazovni rad. Međutim, u ovom slučaju te riječi nisu pretočene u djelo.

- Ovo nije samo individualni slučaj - ovo je pokazatelj ozbiljnog sistemskog problema. Djeca žrtve trgovine ljudima i porodičnog nasilja ne smiju biti ostavljena na milost i nemilost birokratije - zaključuje Bajramovićeva.