Samo 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom u protekloj godini dobila su posao u Njemačkoj, što je drastično manje u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

Drastičan pad zapošljavanja medicinskih radnika u Njemačkoj

Naime, prema njihovim podacima, u 2024. godini uz njihovo posredstvo u Njemačkoj su posao dobila 223 radnika.

Sem u Njemačku, uz posredstvo Agencije, radnici iz BiH mogu posao pronaći i u Sloveniji, međutim i u ovoj zemlji je prošle godine izdato manje radnih dozvola za radnu snagu iz BiH.

Manje radnih dozvola i u Sloveniji

- U 2025. godini u Sloveniji je izdato 12.295 radnih dozvola našim radnicima, dok je taj broj u 2024. godini iznosio 13.436 dozvola - potvrdili su iz Agencije za "Nezavisne novine".

I dok se u Njemačku može samo sa diplomom medicinskog radnika sa srednjom stručnom spremom, mnogo više zanata otvara vrata radnicima koji žele raditi i zarađivati u Sloveniji.

- U Sloveniju mogu otići svi profili radnika, ali najviše zahtjeva je za variocima, vozačima, zidarima, fasaderima, bravarima - ističu oni.

Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, rekao je u razgovoru za "Nezavisne novine" da se stanje u Evropskoj uniji mijenja, ali nagore.

- Pritisci u vezi sa ratom u Ukrajini utiču na to da se i njihova ekonomija usporava, te plate ne rastu u određenom iznosu kao ranije - kazao je Motika i dodao da je to jedan od glavnih razloga zbog čega se medicinski kadar iz Srpske manje odlučuje da ide da radi u Njemačku.

- Ali kao jedan od razloga je sigurno što su plate medicinskim sestrama i tehničarima u Srpskoj prošle godine povećane za oko 18 odsto, ali su i dalje veoma male - kazao je Motika i dodao, da su plate veće, kadar ne bi ni razmišljao o odlasku.

Upozorenje na usporavanje ekonomije EU

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentarišući navedene podatke, istakao je da je i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini znatno smanjen broj radno aktivnih koji traže posao.

- Ta tržišta više ne zahtijevaju i ne traže toliko radnika, što znači da je pad aktivnosti na tim tržištima. S obzirom na to da su to naša tradicionalna tržišta gdje se izvozi naša roba, to znači da možemo i mi očekivati negativne posljedice - naveo je on za "Nezavisne novine".

Kako je dodao, sve ukupno, smanjenje broja radnika koji odlaze iz BiH ne mora značiti da su to pozitivni trendovi.

Takođe, Škrebić je istakao da u Bosni i Hercegovini postoji agencija koja se bavi odvođenjem naših ljudi, dok sa druge strane postoje veoma negativne kampanje za dolazak radne snage u Bosnu i Hercegovinu iz drugih zemalja.

Trend smanjenja odlaska radnika u Sloveniju i Njemačku ranije je za "Nezavisne novine" komentarisao i Igor Gavran, ekonomista, ističući da se to može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH.