EU se po niskim cijenama rješava zamrznutog mesa i šalje ga u BiH
02.10.2024. 08:46
0
IZVOR: nezavisne.com
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
- Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi - kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
- Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo - kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
- Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu - kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
- Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju - kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
- Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje - kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
- Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba - kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
- Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite - kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
- U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača - kazao je Gavran.
