Inspekcije jesu na terenu i izrekli su poprilično kazni za nepoštivanje cijena, ali te kazne nemaju nikakvog efekta što se tiče nas potrošača.

Ovo za Srpskainfo kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ iz Bijeljine.

Rezultat kažnjavanja zbog nezakonitog formiranja cijena, kako kaže, ne postoji.

– Nakon izrečenih milionskih kazni trgovcima u osam, devet mjeseci prošle godine, očekivali smo pozitivan rezultat po potrošače, da će trgovci morati vratiti cijene hrane, odnosno smanjiti cijene, jer su kazne izrečene zbog uvećanih marži. To se nije desilo – navodi Vasilić.

Povrat novca

Tu činjenicu svakog dana, kako naglašava, građani vide prilikom kupovine u marketima.

– Osim na akcijama, nijedan proizvod nije snižen. Možda su kazne imale neke efekte kod cijena goriva na početku divljanja cijena i to je sve – ističe Vasilić.

Osim toga, u izvještajima inspekcija o kontrolama se nikad ne navode primjeri pa su potrošači uskraćeni i za informaciju koliko su osnovne životne namirnice bile nezakonito skuplje. Takođe, nema ni instrukcija kako da oštećeni građani traže povrat novca.

Podsjećamo, glavni republički tržišni inspektor Radivoje Gavrić rekao je da su zbog formiranja cijena viših od dozvoljenih trgovci, benzinske pumpe, mljekari, pekari i ostali poslovni subjekti lani kažnjeni sa 3,58 miliona KM.

Gavrić je naveo da je najviše nepravilnosti kada je riječ o kršenju ograničene marže utvrđeno na benzinskim pumpama. Za 166 benzinskih pumpi izrečeno je 2,27 miliona KM kazni.

Imena kažnjenih tajna

Kada je u pitanju efekat kazni, on tvrdi da je to rezultiralo smanjenjem cijena određenih proizvoda.

Obrazloženje Inspektorata RS je da ne mogu saopštavati imena trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi i ostalih poslovnih subjekata dok kazne ne budu pravosnažne.

Srpskainfo je još 24. januara poslala Inspektoratu upit da odgovore koji iznos od izrečenih kazni je uplaćen i koliko kažnjenih i na koji iznose se žalilo. To što su inspektori izrekli kazne ne znači da su vlasnici tržnih centara, benzinskih pumpi i ostali te kazne i platili.

Povratnu informaciju smo dobili juče, a kažu da ne mogu odgovoriti na naša pitanja „zbog načina evidencije koju vode“!?

– Ovaj organ raspolaže podacima o broju izdatih prekršajnih naloga poslovnim subjektima i ukupnoj vrijednosti prekršajnih naloga koji su izdati. Vrijednost izrečenih novčanih kazni ne mora nužno biti i vrijednost uplaćenih kazni, a iz sljedećih razloga. Zakonom o prekršajima RS propisano je da ukoliko okrivljeni protiv kojeg je izdat prekršajni nalog prihvati odgovornost, u roku od osam dana može platiti polovinu novčane kazne. Takođe, kažnjeni o izrečenim kaznama mogu tražiti i sudsko odlučivanje, koje može imati nekoliko različitih ishoda, od ublažavanja kazne, preko uslovne osude, do izricanja ukora. S obzirom na broj oblasti inspekcijskog nadzora (33) i broj kontrola u unutrašnjem prometu, koji na godišnjem nivou iznosi oko 27.000, tehnički nije moguće voditi statističke evidencije o ishodima sudskog postupka. Imajući u vidu da sudski postupci mogu biti riješeni na nekoliko različitih načina, tehnički nemamo mehanizme da izdvojimo statističke podatke o ishodima prekršajnih i sudskih postupaka po pojedinačnim djelatnostima, vrstama objekata i kalendarskim godinama – kažu u Inspektoratu RS.

Takođe, ne mogu da odgovore i na pitanje koliko je novca uplaćeno po izrečenim kaznama „jer se uplaćuje na račun budžeta, te ovaj organ ne raspolaže zbirnim podacima o iznosu uplaćenih kazni“.

Inflacija

Dakle, niko ne nadzire provođenje kaznene politike, pa tako svako može da iznosi proizvoljne zaključke o efektima.

Prošlogodišnja inflacija u Republici Srpskoj iznosi 13,6 odsto, dok je samo hrana na godišnjem nivou skuplja za čak 24,3 odsto. To je zapravo suštinska inflacija i inflacija u Srpskoj i BiH je najveća u regionu. Zbog čega?

– Zbog toga što smo malo, izdjeljeno tržište sa neefikasnim sistemom tržišnog nadzora i tromim pravosudnim sistemom. Ako pogledate bilo gdje u Evropi, čak i u EU, inflacija je uvijek veća u manjim državama nego u većim. Ovo je posljedica činjenice da na većim tržištima i tržišne sile, tj. konkurencija, djeluju daleko efikasnije i nije tako lako podići cijene, niti ih neopravdano zadržavati na višem nivou, jer uvijek ima neko ko će, u želji da poveća tržišno učešće, smanjivati cijene. Kod nas je privredna struktura bliža oligopolu. Dovoljno je da se dogovori nekoliko većih privrednika i cijene će lako ići na gore, ali se neće ni brzo ni potpuno spuštati na dolje. Osim toga, naš okvir monetarne politike je postavljen tako da neminovno „uvozimo“ inflaciju iz Evropske monetarne unije, a onda joj dodajemo i domaće faktore. Ukratko, čak i u mirnim vremenima naša inflacija je uvijek bila nešto veća nego npr. u Njemačkoj. U današnjoj situaciji ta nepoželjna razlika u našu korist samo raste – objašnjava za Srpskainfo Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Pale.

U godini izrečenih višemilionskih kazni građani plaćaju nikad skuplju hranu. Primjera radi, litar mlijeka u decembru je bio u proseku 2,47 KM, a samo godinu prije 1,51 KM. Deset komada jaja su četiri marke, a koštala su 2,70 KM. Banane se ne mogu naći ispod tri marke, a bile su oko dvije KM. Ne postoji prehrambeni proizvod koji nije poskupio.

Trgovački lobi

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“, kaže da je činjenica da kod nas postoji trgovački lobi koji dogovara cijene i koji u krajnju cijenu uračuna i eventualne kazne.

– Taj lobi postoji i to je poznata stvar. Nažalost, nema se ko pozabaviti sa tako velikim stvarima. Može se to raditi sa Konkurencijskim vijećem, ali ko će da podnese te prijave? To mora neko da radi. Mi iz udruženja potrošača i nemamo dovoljno kapaciteta i novca da bismo mogli takve stvari da pokrećemo – kaže Vasilić.

Budući da je formiran Savez potrošača od udruženja u Republici Srpskoj, kako kaže, moguće je da zajedničkim snagama pokrenu i to pitanje. Vasilić podsjeća da u Bosni i Hercegovini postoji i institucija Obudsmana za zaštitu potrošača.

– Uzgred budi rečeno, ništa ne radi – ocjenjuje Vasilić.

Na sajtu ove institucije posljednja informacija je od 16. novembra prošle godine i to o saradnji sa Pravnim fakultetom iz Mostara.