Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 133. dan.

Ruski napadi u Ukrajini usmjereni su na jugoistočni region Donjeck i najveće gradove koje kontroliše ukrajinska vojska. Ukrajina je granatirala Kursku oblast.

Vojska Rusije intenzivirala je granatiranje gradova u regionu Donjecka, posebno u pravcu Slavjanska, Kramatorska, Severska. Lokalne ukrajinsk vlasti pokušavaju da evakuišu stanovništvo.

Ruska vojska je uspostavila dva humanitarna koridora u Crnom i Azovskom moru.

- Preduzete su mjere kako bi se obezbijedila bezbjednost plovidbe u Crnom i Azovskom moru. Potpuno je eliminisana opasnost od mina u vodama luke Marijupolj - kaže ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

O sudbinu Ukrajine odlučivaće region Donjecka

Ukrajinski guverner regiona Donjecka Pavlo Kirilenko saopštio je da je neophodna evakuacija 350.000 stanovnika ove oblasti da bi se spasili životi i omogućilo ukrajinskoj vojsci da bolje brani gradove od ruskog napredovanja, prenosi Gardijan.

- Sudbinu cijele zemlje odlučivaće region Donjecka - rekao je guverner u Kramatrosku, administrativnom centru pokrajine i centru regionalnog štaba ukrajinske vojske, navodi britanski list.

Poziv je došao dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio pobjedu u zauzimanju regiona Luganska.

Region Luganska i susjednog Donjecka formiraju Donbas, industrijski basen na istoku Ukrajine koji ruske snage namjeravaju da osvoje u cjelosti.

Još jedan grad regiona Donjecka, Slovjansk našao se na putu ofanzive Moskve, a juče je bio pod neprekidnim ruskim bombardovanjem.

Gradonačelnik Vadim Ljah saopštio je da je "masovno granatiran" Slovjansk, grad koji je imao oko 107.000 stanovnika prije nego što su Rusi napali Ukrajinu prije više od četiri mjeseca, navodi britanski list.

Ukrajinska vojska je u nedelju povukla svoje trupe iz grada Lisičanska dok su ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i Putin saopštili da je zauzimanjem tog grada Moskva dobila kontrolu nad cijelim regionom Luganska.

Moskva tvrdi da stanovnici Harkovske oblasti žele u Rusiju

Stanovnici Harkovske oblasti u Ukrajini voljni su da se prisajedine Rusiji, a privremena civilna administracija podržava to raspoloženje, tvrdi načelnik Privremene civilne uprave regiona Harkova Vitalij Gančev u izjavi za TAS S.

- Naša vlada to počinje da uviđa nakon što su su primjećene proruski orijentisane težnje - rekao je Gančev.

Prema njegovim riječima, stanovnici ove oblasti se već u velikom broju raspituju za dobijanje ruskog državljanstva.

Ranije je Gančev saopštio da je oko 20 odsto Harkovske oblasti pod kontrolom ruskih snaga.

Kako je naveo, situacija u toj oblasti ostaje napeta, jer su mnoga naseljena mjesta često granatirana od strane ukrajinske vojske.

On je dodao i da postoji visok rizik od ulaska i djelovanja diverzantskih grupa u regionu, ali da nadležni organi ruskih vlasti rade na tome da se minimizira rizik za civilno stanovništvo, navodi TAS S.

UNHRC: Besmisleni rat Rusije izazvao nepodnošljivu patnju

Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bašele osudila je "besmisleni rat" Rusije u Ukrajini i uputila zahtjev da se okonča nepodnošljiva patnja civila tokom ruske invazije.

- Kako ulazimo u peti mjesec ratnih sukoba nepodnošljivi danak ratu u Ukrajini nastavlja da raste. U ime svake žrtve ovog besmislenog rata zahtjevam da ubistva, mučenja, proizvoljna zatvaranja moraju da prestanu - rekla je Bašele u utorak tokom svog posljednjeg pojavljivanja pred Savjetom UN za ljudska prava, prenosi londonski dnevnik Gardijan.

Bašele je predstavila izvještaj o stanju ljudskih prava u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, zaključno sa 15. majem.

- Veliki broj civilnih žrtava i obim razaranja civilne infrastrukture i dalje izazivaju veliku zabrinutost. Napadi koje izvode ruske oružane snage nisu u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom - rekla je Bašele i naglasila da po svemu sudeći ni ukrajinske oružane snage nisu u potpunosti poštovale MHP u istočnim delovima zemlje.

Moskva: Malo je vjerovatno da će London odlučiti da konfiskuje rusku državnu imovinu

Malo je vjerovatno da će London da odluči da izvrši konfiskaciju ruske državne imovine, to bi potkopalo njegov autoritet kao finansijske prestonice svijeta iako u sadašnjoj političkoj situaciji ne treba ništa isključiti, izjavio je ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin.

- Postoji dosta spekulacija oko toga. Riječ je isključivo o eventualnoj konfiskaciji imovine fizičkih i pravnih lica koja su pod sankcijama. Ali nema zakonske osnove za takve korake. I mnogi sumnjaju da je to čak moguće. Ne govorimo o konfiskaciji državne imovine. Ako bi se to ikada dogodilo, to bi bio udar na sveto pravo privatne svojine, na cio pravni sistem i međunarodno pravo - rekao je Kelin televiziji „Rusija 24“, a prenosi "Sputnjik."

On je dodao da je London finansijska prestonica svijeta, a ako dođe do konfiskacije, to će udariti po autoritetu grada i zemlje kao finansijske prestonice, pa je malo vjerovatno da će se riješiti na takav korak.

- Iako u sadašnjoj političkoj situaciji vidimo da politički interesi nadjačavaju sve razumne argumente, uključujući i razumne situacije. Ništa se ne može isključiti - rekao je on.

Ranije je šefica britanske diplomatije saopštila da ne isključuje konfiskaciju imovine ruskih oligarha u Londonu u okviru jačanja sankcija protiv Moskve, ako se zaoštri situacija oko Ukrajine.

Prajs ne očekuje susret Blinkena i Lavrova na samitu G20

Portparol Stejt departmenta Ned Prajs izjavio je da ne očekuje bilo kakav sastanak američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova na sastanku ministara spoljnih poslova G20 ove nedelje na Baliju.

Prajs je na redovnom brifingu za novinare u utorak rekao da očekuje da će članovi Grupe 20 govoriti protiv ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Rojters.

- Nisam u poziciji da objašnjavam koreografiju predstojećeg samita, ali svakako ne bih očekivao bilo kakav susret sekretara Blinkena i ministra spoljnih poslova Lavrova - precizirao je Prajs.

Eksplozije u Harkovu

U Harkovu je tokom noći odjeknulo nekoliko eksplozija, a očevici kažu da su rakete ispaljene iz ruskog grada Belgoroda.

Mještani su prijavili požar u jednom od harkovskih okruga.

Pale akcije Micuija i Micubišija posle izjave Medvedeva

Akcije japanskih kompanija Micui i Micubiši, koje su akcionari u projektu tečnog prirodnog gasa (TPG) Sahalin-2, pale su danas nakon što je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zapretio Japanu da neće imati ni rusku naftu ni gas.

Akcije Micuija su pale za 5,7 posto, a Micubišija za 5,4 procenta do podnevne pauze na današnjem trgovanju na Tokijskoj berzi, prenosi Rojters.

Japan „neće imati ni naftu niti gas iz Rusije, kao ni učešće u TPG projektu Sahalin-2“, napisao je u utorak na društvenim mrežama Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije.

Lavrov: Svijet da uloži napore u očuvanju međunarodnog prava

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pozvao je danas sve države da ulože napore u cilju očuvanja međunarodnog prava, pošto se, kako je naglasio, „svijet razvija na komplikovan način“, prenosi Rojters.

Lavrov je ovo poručio na sastanku sa svojim vijetnamskim kolegom Bui Tan Sonom u Hanoju, u trenutku kada zapadne zemlje optužuju Rusiju za kršenje međunarodnog prava svojom invazijom na Ukrajinu, navodi britanska agencija.