Namjenska industrija BiH, koja predstavlja jedan od naših aduta na inostranim tržištima, za sedam mjeseci ove godine ostvarila je izvoz koji je već premašio 360 miliona KM.

O kakvom je uspjehu riječ najbolje dokazuje poređenje sa prošlom godinom, kada se radilo o iznosu od 311 miliona KM, što ukazuje na rast od 49 miliona.

Kako je "Nezavisnim novinama" potvrđeno iz Spoljnotrgovinske komore BiH, kada je riječ o oružju, municiji i sličnim proizvodima, izvoz je od januara do jula 2024. iznosio 236.305.715 KM, a ove godine 273.261.763 marke.

Eksploziva i srodnih proizvoda smo, za sedam mjeseci prošle godine, izvezli u vrijednosti od 74.747.303 KM, dok je ovogodišnja vrijednost iznosila 86.772.753 marke.

U ovoj godini, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, oružja i municije smo najviše izvezli u SAD (77.271.719 KM), a eksploziva u Srbiju (14.667.996 KM).

Dean Džebić, vojni analitičar, ističe da BiH bilježi ovaj skok, koji je vjerovatno rezultat rata u Ukrajini.

- Namjenska industrija u BiH je i dalje zasnovana na proizvodima koji su 'osvojeni' u periodu trajanja SFRJ. Mi od jugoslovenskog perioda, izuzev dva proizvoda, nismo ponudili ništa spektakularno novo. Rat u Ukrajini je na neki način oživio naše proizvodne kapacitete i mogućnosti za izvoz. Radi se o stabilnom rastu, ali namjenska industrija u BiH je opterećena cijelim nizom unutrašnjih problema koji joj otežavaju razvoj i dalji rast - rekao je Džebić za "Nezavisne novine".

On je, između ostalog, naveo da je proizvodni proces takav da su u mnogim kompanijama mašine koje datiraju iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Imamo, kaže, dobar izvoz, ali i kompanije koje imaju godišnji profit od svega 500.000 maraka, a izvoz od nekoliko desetina miliona KM.

- S druge strane, kada je u pitanju namjenska industrija, tu su i nove američke carine, zbog kojih je BiH maltene pa prekinula izvoz eksploziva i pješadijske, odnosno pištoljske municije u SAD. Vi sad morate tražiti nova tržišta - naglasio je Džebić.

Treba, dakle, naglasiti da američko uvođenje carina na robu iz cijelog svijeta, po stopi od 30 odsto, podrazumijeva i BiH, te da je naš ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio 234,5 miliona KM.

- BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije, koja čini više od 60 odsto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM - kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH za "Nezavisne novine".

Kako su dodali, BiH neće biti znatno pogođena ovom mjerama direktno, ali najveći teret podnijeće namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 odsto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30 odsto.

- Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani da povećaju cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća - kažu iz STK BiH. 

Kako dodaju, trenutno je efekte uvođenja carina od strane SAD teško izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.

- Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina, neophodno je uključiti sve relevantne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti. Trenutno postoji opredijeljenost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno preovladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije. Sveukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije - naveli su iz SKT BiH za "Nezavisne novine".