Jama Zanesovići nalazi se nedaleko od sela Gračanica na relaciji Bugojno – Gornji Vakuf.

Ovim putem prolazila je i željeznička pruga jer se na prostoru sela Gračanica nalazio rudnik uglja. Jama je udaljena 1.5 do 2 kilometra od putnog pravca, što otvara pretpostavku da su ovdje željeznicom dovođene i žrtve sa drugih prostora, vrlo moguće iz Sarajeva i okoline.

Jama je bila u obliku zvona ili okrenutog lijevka, petnaest metara ili veće dubine.

Iskopavanjem uglja nakon Drugog svjetskog rata prostor oko jame je poravnat, a sama jama u vrhu zasječena i zasuta zemljom.

Procjenjuje se da je u jamu Zanesovići bačeno najmanje 1500 srpskih žrtava, uz manji broj jevrejskih.

Ova pretpostavka može biti potpuno opravdana ako se uzme u obzir činjenica da su u Bugojnu za mjesta zatočenja korištena čak tri objekta – zatvor, hambar Hermana Šprunga i osnovna škola, za koje svjedoci navode da su bili puni uhapšenih Srba.

ODLOMAK 4 – zločini u selu Ravno (Kupres)

- Jula mjeseca 1943. godine naišla je kupreška milicija u naše selo Ravno i kako je srela kojeg Srbina, tako ga je ubijala. Tako su žrtvu Čelebić Stanka živog noževima sjekli i komade mesa podnosili njegovom ocu Luki, žrtvi takođe u tom pokolju, nastradalom. Tom prilikom ustaše su govorili Luki neka jede meso svoga sina.

Zbornik dokumenata „Zanesovići“ u izdanju Fondacije “Zaboravljeni korijeni” donosi do sada neobjavljena dokumenata o stradanju Srba tokom Drugog svjetskog rata u Bugojnu, Kupresu, Donjem i Gornjem Vakufu. Ispod svakog dokumenta navedena je arhivska referenca po kojoj se originalni dokument može pronaći. Zbornik dodatno sadrži popis mjesta zatočenja i popis stratiša sa opisima, fotografijama, koordinatama i brojevima dokumenata u kojima se stratište pominje.

Dokumenti potiču iz Vojnog Arhiva u Beogradu i Arhiva Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Po prvi put, javnosti se predstavljaju ovi faksimili i prepisi presuda, izvještaja, zapisnika i svjedočenja iz 1946. i 1947. godine.