Botaničar Nebojša Stojanović iz Beograda prije nekoliko mjeseci počeo je sa sadnjom sadnica u portama crkava i manastira. Daruje sadnice četiri drveta a to su kesten, kedar, dren i ginko biloba.
Nakon Hilandara i brojnih mjesta u Srbiji, stigao je i u Istočno Sarajevo. Donio je dva kestena iz šume manastira Visoki Dečani.
Sadnice koje su zasađene u porti Hrama Svetog Vasilija Ostroškog uzgojio je iz sjemenki koje je uzeo u manastirskoj šumi u Visokim Dečanima.
Sjeća se da je prije nekoliko godina, potresen pričom o krčenju manastirske šume, odlučio da sačuva kesten iz Visokih Dečana.
Počeo je da skuplja sjeme, našeg srpskog koštana, kako ga je narod nekada zvao.
- Počeo sam da rasađujem i pravim sadnice i sadim ih svuda po našem otečestvu. Ove godine sam krenuo 24. juna iz manastira Hilandar gdje sam dobio blagoslov da sadim. Nastavio sam po Srbiji, po crkvama i školama - priča Stojanović sadeći kesten. Akciju sadnje stabala nazvao je „Nebeska botanika“.
U nekim budućim vijekovima, kada možda i zaborav prekrije dio srpske istorije, kesteni u porti hrama svjedočiće namjeri jednog čovjeka da pokaže gdje su srpski korjeni.
- Nadam se da će ove dvije sadnice srpskog pitomog kestena koji je porijeklom iz Visokih Dečana narednih 400 godina ovdje pričati priču o našem postojanju, o našem svetom manastiru u Dečanima kada možda Srba tamo više i ne bude. Da naredne generacije Srba znaju gdje su nam korjeni.-
Posljednih godina se mnogo uradilo na uređenju hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Dobrinji. Osim unutrašnjih radova, obovljena je fasada i uređena porta hrama.
Milorad Vujić, starješina Hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Dobrinji podsjeća da je urađena fasada i na Parohijskom domu a ovdje je i Spomen kapela koja je uređena prošle godine.
- Ovaj prostor oko hrama dobija cjelinu koju će imati u narednom periodu. Prije nekoliko godina smo ovdje zasadili nekoliko sadnica a evo namjeravamo i da nastavimo sa tim poslom- kaže Vujić.
Sveštenstvo hrama apeluje na sugrađane da čuvaju prostor oko hrama ali i sve površine u gradu koje se uređuju. Sve to je, kažu, zajednička imovina koju treba dodatno uljepšavati i svake godine unapređivati kako bi služila nama ali i našim potomcima.