Istraživanje iz ove godine potvrđuje da građani gube povjerenje u sistem i da nisu zadovoljni razvojem situacije kada je riječ o ekonomskom napretku BiH. Centar za politike i upravljanje navodi u analizi istraživanja da građani odgovornost prebacuju na političku kontrolu ekonomije u korupciju.
Nepovjerenje u sistem – tako bi se mogao okarakterisati odnos građana prema ekonomskim politikama u BiH. Ekonomija je u posljednjih nekoliko godina, po mišljenju građana, nazadovala.
Da bi se ostvario značajniji napredak u BiH, rast BDP trebao bi biti mnogo veći od 3 odsto, koliko iznosi realna stopa rasta u posljednjih deset godina. Da se gubi povjerenje u sistem i da stanje treba mijenjati pokazuju rezultati istraživanja Centra za politike i upravljanje. Rezultati nisu iznenađujući, ali nisu ni ohrabrujući
PERCEPCIJE STANjA EKONOMIJE
46,6% - EKONOMSKI SMO NAZADOVALI
39,2% - EKONOMSKI SMO STAGNIRALI
10,7% - EKONOMSKI SMO SE RAZVIJALI
3,5% - NE ZNAM
IZVOR: CENTAR ZA POLITIKE I UPRAVLjANjE
Građani, prema navedenom istraživanju, ističu da bi institucije trebalo više da rade na podsticanju pri zapošljavanju. Kada je riječ o zapošljavanju i dalje problemi postoje u javnim preduzećima. U pojedinim višak radnika, u drugim problem prezaduženost.
Ipak, više od polovine anketiranih građana i pored navedenog smatra da nije potrebno provoditi dodatnu privatizaciju. Iako građani navode da nove fabrike treba otvarati država, ekonomisti ističu da se nedovoljno radi i na dovođenju privatnih investitora.
- U Hercegovini imamo nevjerovatan bum proizvodnih kapaciteta. To niko nije analizirao zašto se to baš tamo dešava, do pojedinih lokacija u Federaciji, kao što je Goražde gdje su dvije fabrike nove napravljene. Imamo te izuzetno dobre primjere od kojih niko neće ništa da nauči. Mi u RS apsolutno ništa ne radimo da stvorimo ambijent u kome će ljudi investirati, gdje ćemo ako ništa drugo, pokloniti im zemlju da pokrenu kapitalnu investiciju i da na neki način budu stimulisani- poručuje ekonomista Zoran Pavlović.
Pravna nesigurnost prilikom pokretanja posla i dalje predstavlja glavni problem kada je riječ o samozapošljavanju. Građani ne vjeruju ni kontrolnim organima, odnosno inspekciji, pa se postavlja pitanje opravdanosti postojećeg kursa razvoja.
Ako i postoji, dodatno je opterećen pandemijom koja je potresla i bogatije i razvijenije zemlje. Izostanak odgovornosti ne doprinosi poboljšanju stanja, a politička kontrola većine procesa, pa i ekonomskog razvoja ne bude nadu da će se stanje mijenjati.
- Nisam vidjela u posljednjih 20 godina da je postojala jasna vizija ekonomskog napretka, nego je to sporedno i mislim da ni stručna javnost nije odgovorila tom problemu. Tu bi se svi mogli pronaći krivim stručna i naučna javnost i u konačnici političari- ističe ekonomista Jelena Trivić.
A kako se do sada upravljalo ekonomijom pokazuju pojedini podaci da će za građane još dugo biti nedostižan život građana u drugim evropskim zemljama. Tačnije, BiH bi prema pojedinim analizama, standard Evropske Unije mogla da dostigne za 100 godina. Ovim tempom razvoja i odliva stanovništva postavlja se pitanje da li će za jedan vijek imati ko da proslavi uspjeh.
