Šopska salata je već decenijama omiljeni dodatak svakog većeg obroka u Srbiji, a njena popularnost ljeti, u sezoni paradajza i krastavaca, samo poraste. I dok većina ljudi voli ovu osvježavajuću đakoniju od povrća, malo je onih koji znaju - ko su Šopi koji su “krstili” popularnu salatu?
Za početak treba reći da je šopska salata tradicionalno jelo balkanske kuhinje i da je kao svoje nacionalno jelo najviše ističu Bugari, ali i Makedonci, Srbi, kao i pojedini Turci i Grci.
Sa druge strane, njena popularnost šira je od prostora našeg poluostrva. O tome svjedoči i činjenica da je 2014. na takmičenju koje je organizovao Evropski parlament, upravo šopska salata izabrana za najpopularnije nacionalno jelo Evrope. Kao prvoplasirana ova salata tada je osvojila preko 20.000 glasova stanovnika Evrope, dok je, poređenja radi, na drugom mjestu bila hladna supa od cvekle iz Litvanije sa “samo” 5.000 glasova.
Ipak, dok se i ovog ljeta goste ukusnom povrćnom đakonijom od paradajza, krastavca, luka, paprike i sira, malo je onih koji će se zapitati - po kome je šopska salata dobila ime? Ili…
Ko su Šopi iz šopske salate?
Šopska salata se smatra nasljeđem Šopa, pripadnika južnoslovenskih plemena koje je tokom srednjeg vijeka naseljavalo centralne dijelove Balkanskog poluostrva.
Prema Jovanu Cvijiću, Šopi ili Šopovi su živjeli na prostoru zapadne Bugarske, istočne Makedonije, jugoistočne Srbije, kao i na malom dijelu današnje Grčke. Kažu da je "šopski dijalekat" krajem 19. vijeka bio spona između srpskog i bugarskog jezika.
Feliks Kanic u svom putopisu “Srbija, zemlja i stanovništvo od rimskog doba do kraja XIX vijeka” kaže da “Šopovi žive na teritoriji balkanskog prevoja Ginci do južno od Sofije”.
Ovo stanovištvo bavilo se stočarstvom. Ljeto je provodilo u svojim katunima ili bačijama istjerujući ovce na pašu i u svojoj ishrani najviše koristilo mliječne proizvode, a prije svega sir. Možda baš u ovoj činjenici treba tražiti začetak priče o čuvenoj salati!
Narod rasut po Balkanu
Pod najezdom Turaka, Šopi su se selili i vremenom miješali sa drugim balkanskim narodima, a prije svega Bugarima, Srbima i Makedoncima. Najveći broj njih danas je prihvatio nacionalni identitet ovih naroda, mada još uvijek ima i onih koji pamte korijene i izjašnjavaju se kao Šopi.
Najveći dio šopske populacije danas živi u zapadnoj Bugarskoj. Sofija se smatra za središte ovog područja. Kod nas, prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 256 Šopa.
A što se šopske salate tiče, nju danas kao svoje jelo ponajviše prisvajaju Bugari, mada će vam na jugu i jugoistoku Srbije, naročito u bosilegradskom kraju, reći kako je ovo poznata salata nastala upravo kod njih.
