Uvjerena sam da će i ova, kao i sve krize, donijeti zrelost i obogatiti nas i kao ličnosti i kao društvo, kaže dr Ivana Stašević Karličić, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević".

O psihičkim problemima koje uzrokuje epidemija virusa korona dr Stanšević Karličić kaže da je ona i društvena, a ne samo kriza javnog zdravlja.

– Susret sa ovako kompleksnom, za mnoge od nas još neviđenom situacijom, rodio je neizvesnost, globalnu i kompletnu egzistencijalnu krizu i suočavanje sa sopstvenom konačnošću i bespomoćnošću. Strah je prvi, i do nekog nivoa, bio najzdraviji odgovor i alarm da svako od nas preduzme sve u cilju zaštite ličnog i fizičkog integriteta. Međutim, ovo jeste bilo i pogodno tlo za paniku, gubitak kontrole, bijes, destruktivnost – kaže ona.

S druge strane, napominje ona, ovo je bilo i doba heroja, solidarnosti, žrtvovanja i svega najboljeg što pojedinac može dati društvu kojem pripada.

– Jedan od vodećih faktora rizika za samoubistvo uopšte jeste depresija, a s obzirom na to da je realno očekivati porast učestalosti depresije tokom i poslije perioda pandemije kovid-19, mi smo spremni na intenzivniji preventivni rad, jer posljedično možemo očekivati i porast stope suicida.

Ona kaže da epidemija bolesti koja može imati i smrtni ishod i sve ostale okolnosti u vezi sa tim – promjena životne rutine u cilju sprovođenja protivepidemijskih mjera, posljedična ekonomska i politička kriza, strah od bolesti, gubitak voljenih, ograničen pristup sistemu zdravstvene zaštite, svakako su stres visokog intenziteta za cjelokupnu populaciju.

– Rezultat djelovanja stresogena na čovjeka je akutni poremećaj unutrašnje ravnoteže koja se u prvo vrijeme, u pokušaju ponovnog uspostavljanja iste, manifestuje kao strah, uznemirenost, gubitak koncentracije, razdražljivost, poremećaj spavanja. Ako i nakon nekoliko nedjelja borbe sa stresogenom situacijom ne dođe do adaptacije, razvijaju se depresivni simptomi i tada već možemo govoriti o bolesti. Osim depresije, očekuje se i razvoj anksioznih i sa stresom povezanih poremećaja (posttraumatski stresni sindrom) – ističe ona.

Međutim, važno je naglasiti da će se najveći dio populacije adaptirati, a da će oboljeti oni koji bi svakako tokom života ovako reagovali nakon značajne stresogene situacije.

– Osim što nijednog trenutka ne posustajem u promociji protivepidemijskih mjera i preporuka epidemiologa, i svojim ličnim primerom pokazujem koliko je važno da u malim stvarima nađemo veliko zadovoljstvo. Dijeliti svaki trenutak sa onima koje volite, raditi stvari koje vas relaksiraju. Čitati knjige, gledati filmove, ručati u krugu najbližih, otkriti ljepote zemlje ili grada u kojem živimo, učiti da je važno uredno spavati, odmarati se, baviti se hobijem i bolje upoznati sebe. I, naravno, dati najbolje od sebe, osjetiti altruizam i pripadnost – to je jedno od najboljih iskustava koje se može doživjeti – poručuje dr Stašević Karličić, piše Blic.