Direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) Predrag Kovač ocjenjuje kako bi mjere koje je donio Savjet ove agencije trebale barem djelimično ublažiti finansijska opterećenja medija u vrijeme pandemije Covid-19 i fokus staviti na profesionalno izvještavanje.

- Opštepoznato je da je finansijska nezavisnost jedan od ključnih preduslova za nezavisnost bilo koje vrste, pa tako i za nezavisnost medija. Trenutno, usljed loše finansijske situacije u medijima svjedoci smo brojnih apela medija predstavnicima vlasti da im obezbijede finansijska sredstva za isplate plata i opstanak medija, što nije neuobičajena praksa. Međutim, u zemljama poput naše, ovo može predstavljati opasnost za nezavisno funkcionisanje medija - kaže, uz ostalo, Kovač, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Savjet Regulatorne agencije za komunikacije BiH donio je 15. aprila odluku da pomogne elektronskim medijima kako bi ublažili finansijsku krizu koja ih je zadesila pojavom pandemije korona virusa, zbog čega su prihodi medijima umanjeni za 80 posto, samo od marketinga. Jedan vid pomoći je smanjenje cijene dozvola za emitovanje koje se plaćaju na godišnjem nivou, a drugi novčana pomoć.

Način obračuna naknade

RSE: Na koji način će ova odluka Savjeta RAK-a pomoći televizijskim i radio stanicama?

Kovač: Imajuću u vidu da je trenutna zdravstvena kriza uzrokovana korona virusom prouzrokovala pad prihoda korisnika dozvola u emitovanju, Savjet Agencije je usvojio mjeru o izmjeni Odluke o visini stope i vrijednosti boda za obračun godišnje naknade za dozvole. Prema Odluci, visina godišnje naknade za 2020. godinu će se obračunavati na osnovu visine stope u iznosu od 0,25 odsto (umjesto 0,50 odsto). Pored toga, rok za plaćanje obračunate godišnje naknade prolongiran je do 30. septembra. Primjenom ove mjere, rashodi korisnika dozvola u emitovanju biće umanjeni za iznos od oko 185.000 konvertibilnih maraka (92,5 miliona eura). Odluka stupa na snagu nakon objave u Službenom glasniku BiH.

RSE: Zbog postojeće pandemije, mnoge medijske kuće su prinuđene otpuštati radnike. Da li je moguće kreiranje fonda za pomoć medijima iz viška sredstava Regulatorne agencije za komunikacije?

Kovač: Što se tiče viška sredstava Agencije, važno je naglasiti da tim sredstvima pored Agencije upravlja i Savjet ministara BiH. Na prijedlog Agencije Savjet ministara BiH donosi konačnu odluku. Ne treba zaboraviti da i mediji pune budžete svih nivoa vlasti, što znači da, u ovom slučaju, postoji mogućnost da i oni, na odgovarajući način, pomognu medijima.

Međutim, ne smijemo zaboraviti da takve inicijative treba da budu zasnovane na konkretnim činjenicama koje sadrže tačne podatke o stanju u medijima prouzrokovanom trenutnom zdravstvenom krizom, a ne na paušalnim procjenama. Budući da smo svjesni da je pomoć televizijskim i radijskim stanicama neophodna odmah, odlučili smo da brzo reagujemo i obezbijedimo podršku koja je u okviru nadležnosti Agencije.

Zahtjevi medija za podršku

RSE: Da li su vam se mediji obratili za pomoć i kako su reagovali na odluku?

Kovač: Odmah po proglašenju zdravstvene krize, obratili su nam se asocijacije elektronskih medija za zahtjevom za neki vid podrške. Dosadašnje mjere su ocijenili kao pozitivne, a nama je posebno drago što je prepoznata namjera Agencije da gradi partnerski odnos sa korisnicima dozvola, jer uspostavljanje balansa između regulacije (što podrazumijeva i sankcionisanje) i partnerskog odnosa, predstavlja poseban izazov za sve regulatore.

RSE: Osim ušteda, najavili ste i novčanu pomoć korisnicima dozvola, o kojim sredstvima je riječ?

Kovač: Pored mjere smanjenja naknada, Savjet Agencije je naložio Agenciji da pokrene proceduru donošenja odluke Savjeta ministara BiH na osnovu koje će Regulatorna agencija za komunikacije uplatiti cjelokupan godišnji iznos državnog doprinosa za korišćenje frekventnog spektra u ime svih korisnika dozvola u emitovanju, a koji su u obavezi plaćanja navedenog doprinosa direktnom uplatom u budžet. Primjenom ove mjere, rashodi korisnika dozvola u emitovanju biće umanjeni u ukupnom iznosu od 643.520 konvertibilnih maraka (320.000 eura).

Novac RAK-a, ne iz budžeta

RSE: Da li će mjera koja se odnosi na godišnji doprinos, a za koju Savjet ministara BiH treba donijeti odluku, značiti da će novac biti doznačen iz budžeta BiH?

Kovač: Ova mjera ne bi bila realizovana direktno iz budžetskih sredstava, već iz sredstava Regulatorne agencije za komunikacije. Dozvolite da objasnim – naši korisnici dozvola plaćaju naknadu za dozvole Agenciji, i iz tih sredstava se Agencija finansira. Pored toga, korisnici dozvola su obavezni na godišnjoj osnovi plaćati godišnji doprinos za korišćenje radiofrekvencijskog spektra i taj iznos korisnici dozvola plaćaju direktno u budžet BiH. Preuzimanjem ove obaveze, ne umanjuje se budžet BiH. Cilj ove pomoći je da se obezbijedi nezavisnost televizijskih i radijskih stanica, kako bi mogle, na najprofesionalniji mogući način, raditi u okolnostima trenutne zdravstvene krize.

Poštivanje standarda tokom pandemije

RSE: Koliko se poštuju medijski standardi profesionalnog izvještavanja o pandemiji uzrokovanom korona virusom?

Kovač: Od proglašenja vanrednog stanja/stanja prirodne ili druge nesreće, Agencija je primila 17 prigovora na sadržaje televizijskih stanica. Većina ih je odbačena kao neosnovana, na osnovu čega možemo zaključiti da mediji rade u skladu sa pravilima i propisima Agencije.

Nadamo se da je ovome u velikoj mjeri doprinijela Agencija svojim proaktivnim pristupom, jer smo u istom periodu izdali pet preporuka kojima smo naložili medijima da posvete maksimalnu pažnju pri donošenju uredničkih odluka, kako bi se izbjeglo širenje informacija koje bi mogle prouzrokovati osjećaj nelagode, straha ili panike među građanima, ali i dovesti u pitanje njihovo zdravlje i bezbjednost.

Sve navedeno je moguće obezbijediti izborom stručnih sagovornika iz relevantnih oblasti kao što su zdravstvo, bezbjednost i ekonomija, te izbjegavanjem senzacionalizma, špekulacija i nezvaničnih teorija.

RSE: U Republici Srpskoj je na snazi Odluka o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije, koja se odnosi na medije i novinare, kao i na zdravstvene radnike. Da li se odluka, prema Vašoj ocjeni, koristi kako bi se cenzurisale informacije o pandemiji?

Kovač: Ove i slične odluke, ukoliko se ne provode na pravi način, veoma lako mogu biti okarakterisane kao uvođenje cenzure u informisanju, što je u suprotnosti sa demokratskim principima i praksama. Mediji su s pravom izrazili zabrinutost zbog ovih mjera, a zabuna je unesena i među građane. Primjera radi, imali smo situaciju da umjesto da prigovore ulažu Agenciji, građani su prigovore podnosili policijskoj upravi, koja nam je proslijedila prigovor na dalje postupanje.

Mediji moraju imati uredničku slobodu u izboru i načinu obrade tema, odnosno kreiranju programskih sadržaja u skladu sa principima slobode izražavanja i različitosti stavova i mišljenja, koji su zaštićeni Zakonom o komunikacijama kao i relevantnim regulatornim aktima Agencije. Agencija u potpunosti podržava sve medije u nastojanju da pronađu balans između prava i obaveze da informišu, sa jedne strane, te odgovornosti prema zaštiti javnog interesa, sa druge strane.