Za magareće mlijeko postoje brojna istraživanja koja su pokazala da poboljšava imunitet i otpornost na bolesti, kaže nutricionistica, Sandra Marić Bulat.

Ovo mlijeko, dodaje, može biti korisno upravo kod bolesti disajnog sistema, zbog čega se nerijetko i preporučuje u te svrhe.

-Jako je skupo, pa se često koristi tek povremeno, kao ‘terapija’ kod nekih stanja- kaže.

-Magareće mlijeko najsličnije je majčinom po sastavu i po stepenu probavljivosti- tvrdi dijetetičarka Olja Martinić.

Kada je riječ o kozjem mlijeku, Martinić kaže da se ono preporučuje ljudima s probavnim smetnjama jer se lakše probavlja od kravljeg.

Istina je da je kravlje mlijeko treći alergen kod djece, ali je pritom važno napomenuti da su 90 posto svih dostupnih mlijeka - kravlja mlijeka. Naime, sve dječje formule bazirane su na kravljem mlijeku. Budući da ostalih 10 posto čine sva ostala mlijeka, teško jer reći u kojem su postotku ljudi osjetljivi na ta mlijeka.

-Takođe, pogrešno se vjeruje da kozje mlijeko ne sadrži laktozu (mliječni šećer), ali je lakše probavljivo od kravljeg. Naime, enzim lipaza, koji se nalazi u ljudskom tijelu, a koji je zadužen za razgradnju masti, uspješnije razgrađuje globule iz kozjeg  mlijeka od onih u kravljem. Zato je dobar izbor za ljude koji pate od probavnih bolesti poput kolitisa te onkoloških bolesnika koji imaju problema s crijevima- pojašnjava Martinić.

Dodaje da je kozje mlijeko veoma bogato vitaminima B grupe, kojih ima više nego u kravljem, ali većina ljudi ga ne voli zbog specifičnog mirisa i okusa. Holesterola ima podjednako u kozjem i kravljem mlijeku, ali najviše ga ima u ovčijem.

-Iako ima dva puta više vitamina D od kravljeg mlijeka, ima i dvostruko više kalorija, pa bi svakodnevna upotreba mogla potaknuti debljanje- upozorava dijetetičarka te kaže da ovčje mlijeko ima i visok udio bjelančevina, pa se koristi za proizvodnju albuminskih sireva, odnosno skute. Ti su sirevi pogodni za sportiste i ljude u razvoju.