Da bi izbjegli sudbinu domaćih uzgajivača svinja kojima je afrička kuga desetkovala proizvodnju, mljekari iz Republike Srpske traže od nadležnih u BiH da hitno spuste rampu za uvoz živih životinja, jer se, kako tvrde, opasna zaraza papkara, slinavka i šap veoma brzo širi Evropom.
Bolest se sredinom januara prvo pojavila u Njemačkoj, a potvrda o zarazi stigla je iz Mađarske. Riječ je o jednoj od najzaraznijih bolesti koje pogađaju goveda, svinje, ovce, koze i bivole, kao i divlje papkare širom svijeta.
Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske u petak su tvrdili da je bolest stigla i u Rumuniju te u susjednu Hrvatsku, apelujući na sve nadležne institucije da hitno reaguju i preduzmu zaštitne mjere i zaštite domaću proizvodnju hrane i uopšte stočarstvo.
- Uvoz živih životinja mora biti zabranjen odmah. Ne želimo sudbinu koju su prošli svinjari. Predlažemo i hitnu organizaciju sastanka o ovom pitanju sa nadležnim institucijama početkom naredne sedmice - navedeno je u saopštenju Udruženja mljekara.
Naglašavaju da su goveda posebno podložna ovoj zaraznoj bolesti te da smrtnost često prelazi i 90 odsto, zbog čega nema mjesta čekanju i otezanju sa mjerama koje treba da očuvaju domaću proizvodnju hrane.
Prvi čovjek udruženja Milorad Arsenić kaže da su farmeri veoma uznemireni, naročito oni u mjestima koja graniče sa Hrvatskom.
- Iz Hrvatske još nije stigla zvanična potvrda o pojavi zaraze, ali prema nezvaničnim tvrdnjama tamošnjih kolega, bolest je nažalost već stigla. Farmeri u pograničnom području naročito strahuju od trgovine na divlje, jer su bolesti životinja i ranije u BiH ulazile tokovima nekontrolisanog uvoza. Pozivamo i Graničnu policiju na oprez - rekao je Arsenić za "Glas".
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS odmah su odreagovali na apel i za ponedjeljak zakazali sastanak farmera i veterinarskih službi, a pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić uvjerava da prate epizootiološke izvještaje iz zemalja okruženja.
- Apelujemo na farmere i druge zainteresovane strane da podignu biosigurnosne mjere na najviši nivo, da bi bio minimiziran rizik od širenja bolesti. Preporuke za sprečavanje infekcije uključuju jačanje kontrola na ulazu u farme, redovno i temeljno čišćenje i dezinfekciju objekata, kao i uvođenje stroge kontrole nad zdravstvenim stanjem životinja. Odgovorno postupanje, kao i rano otkrivanje i prijavljivanje bolesti, od presudne je važnosti za sprečavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja u Srpskoj i šire - rekao je Lukić.
BiH je radi sprečavanja unosa slinavke i šapa početkom sedmice zabranila uvoz domaćih i divljih papkara, sjemena i jajnih ćelija od papkara te stočne hrane porijeklom od papkara iz Mađarske, a direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Saša Bošković navodi da i ova institucija pažljivo prati situaciju te da će djelovati u skladu sa zvaničnim informacijama.
- Smatram da domaći mljekari ne vladaju relevantnim informacijama, priča o pojavi bolesti u Hrvatskoj za sada je u domenu rekla-kazala. Čim smo dobili informacije o pojavi bolesti u Mađarskoj i zabrani uvoza, koja je odranije na snazi i za dijelove Njemačke reagovali smo istog momenta. Što se tiče Hrvatske i Rumunije za te zemlje ne postoje zvanične informacije. Kancelarija prva u BiH dobija informacije od Evropske komisije i zemalja u kojima se zabilježi pojava bilo kakve vrste bolesti, a ne samo zaraza i djelujemo odmah - naglašava Bošković.
Prenos bolesti
Negoslav Lukić kaže da Ministarstvo poljoprivrede izdvaja značajna sredstva za sprovođenje aktivnog i pasivnog nadzora na slinavku i šap kod goveda, ovaca i drugih ugroženih vrsta te da Veterinarski institut RS "Dr Vaso Butozan" raspolaže akreditovanom i dobro opremljenom laboratorijom koja je sposobna da izvrši dijagnostiku bolesti, čime se omogućuje brza i precizna identifikacija.
- Ukoliko primijetite bilo kakve simptome koji ukazuju na infekciju slinavke i šapa, kao što su otečeni jezik, slinjenje, pojava lezija na koži, gubitak apetita ili visoka temperatura, odmah se obratite nadležnim veterinarima - poručio je Lukić farmerima.