Prosječna plata u Srpskoj za šest mjeseci porasla je 67 maraka i trenutno iznosi 1.284 KM. Mogu li se radnici do kraja godine nadati novim povećanjima prihoda?

Najveća primanja u Srpskoj tradicionalno imaju radnici u finansijskom i sektoru osiguranja, a upravo su njima posljednjih pola godine plate i najviše rasle. Oni su u junu dobili čak 157 maraka više nego u januaru, odnosno u prosjeku 1.646 KM, pokazuju zvanični statistički podaci.

Istovremeno, radnici u prerađivačkoj industriji primili su 1.058 maraka – 76 KM više nego u januaru. Po pedesetak maraka više dobili su radnici u trgovini, pa sada imaju 1.045 maraka. Ipak, s obzirom na silna poskupljenja, naročito hrane, radnici priželjkuju i veći stimulans.

Rastom plata zadržati radnike

Iz Privredne komore RS nedavno su najavili kako će se trend rasta plata u Srpskoj nastaviti, ali u manjem obimu nego do sada.

– Plate stalno po malo rastu, to povećanje ide kontinuiranom dinamikom, jer sa jedne strane privrednici teže da zadrže radnike u svojim preduzećima. Sa druge strane, ima pomaka i u tehnološkom napretku; svi su svjesni da se samo ulaganjem u novu opremu može podići produktivnost i na taj način stvoriti uslovi za povećanje plata – kaže predsjednik PK RS Pero Ćorić.

Najniže plate godinama su u sektoru građevinarstva, i po 300 maraka niže od prosjeka, zbog čega nezadovoljni radnici mahom odlaze u inostranstvo. Njihova prosječna plata u junu je bila 950 KM, što je 38 maraka više nego što su primili u januaru.

– Plate realno treba podizati, radnici su još ranije tražili hiljadu maraka, sada vjerovatno žele i više. E sad, privrednicima je sve mnogo, a radnicima malo – kaže predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS Savo Erić, dodavši da su cijene u građevinarstvu stale, padaju, te da nema investicija na vidiku ni sljedeće godine.

Mogući i otkazi u IT sektoru

Ubjedljivo najvišu platu u Srpskoj imaju radnici u sektoru informacija i komunikacija 1.683 KM, ali one su za prvih pola godine i najmanje porasle, za 32 marke. Ni ubuduće ove radnike ne očekuju lijepe vijesti. Štaviše, mogu se suočiti i sa otkazima.

– Generalno se ne očekuje rast plata u ovom sektoru, nego čak smanjenje i pad. Dosta IT kompanija otpušta ljude zbog nestabilnosti na tržištu. Velike kompanije u Americi smanjuju broj radne snage, kako bi se optimizovao poslovni proces, i to smanjenje se najčešće odnosi na kadar koji radi u zemljama kao što je naša – govori Bojan Vuković, predsjednik Udruženja poslodavaca informacionih i komunikacionih tehnologija RS.

Pojašnjava da IT sektor više nije u fokusu kao posljednjih godina.

– IT nije primarna industrija, već servis drugim industrijama, a samim tim što su osnovne stvari ugrožene u tržišnim poremećajima, fokus će sada više biti na energetskom sektoru, hrani, gradnji, nekim tradicionalnijim industrijama, koje su vitalne – precizira Vuković.

Što se tiče radnika u ugostiteljstvu, statistika kaže da oni u prosjeku dobijaju 1.024 marke, sedamdesetak maraka više nego na početku godine.

– Svaki odgovoran poslodavac za plate već daje svoj maksimum kako bi zadržao radnike, jer sada je takva situacija da radnik bira gdje će raditi. Ipak, ne vjerujem da će doći do pretjeranog rasta do kraja godine – ocjenjuje Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS „Horeca“.

Plate u kovertama

Poručuje da ovo udruženje već uveliko sa Ministarstvom trgovine RS radi na usvajanju paketa mjera za poboljšanje položaja radnika u ugostiteljstvu u narednom periodu.

– Pokušavamo da nađemo modul kako da ukinemo tzv. plate u kovertama, kako bismo pojačali kreditni rejting naših radnika. To nam je primarni cilj za iduću godinu. Takođe, radnik ne treba da trpi nikakve sankcije i da mu se uskraćuju određene usluge ukoliko poslodavac ne ispunjava svoje obaveze za doprinose i staž. Radnik ne treba da razmišlja o tome, to treba država da radi za njega. I na kraju, da i radnici preuzmu veću odgovornost za neizdavanje fiskalnih računa, a to ćemo postići kada zaokružimo sve mjere, tako da radnik ne razmišlja da li poslodavac za njega uplaćuje obaveze i da prima punu platu preko računa – precizira Kurtinović.

Više plate od iduće godine trebalo bi da dobiju prosvjetni radnici – njih skoro 13.800 u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima. Naime, resorni ministri juče su sa Sindikatom obrazovanja, nauke i kulture Srpske potpisali novi sporazum o dinamici usklađivanja platnih koeficijenata zaposlenih sa visokom stručnom spremom. Definisano je izjednačavanje sedam platnih koeficijenata u rasponu od 20,8 do 23,7 i usklađivanje sa najnižim platnim koeficijentom VSS u upravi, koji iznosi 24,86 u bruto iznosu.

Trenutno je situacija takva da nastavnici imaju i 300 maraka nižu platu od službenika. Na osnovu ovog sporazuma određene kategorije radnika u prosvjeti dobiće na platu između 67 KM i 100 KM.

 – Njegova primjena će biti od 1. januara 2024. godine i očekujemo da se taj proces završi za dvije godine – rekao je predsjednik sindikata Dragan Gnjatić.

Minimalac

Svake godine između poslodavaca i sindikata bije se bitka oko iznosa najniže plate, koju prima čak 70.000 radnika. Minimalac za ovu godinu u Srpskoj iznosi 700 KM i uvećan je za 50 KM u odnosu na maj prošle godine.

Kakva su očekivanja za iduću godinu?

– Treba oprezno ući u analizu najniže plate kako bi se donijela kvalitetna odluka, koja bi bila i u funkciji i zadržavanja radnika i povećanja plata. Veliko povećanje minimalca donosi druge probleme, jer smanjuje razliku između najjednostavnijih poslova i poslova koje radi srednja i visoka stručna sprema. Ranije nam je odlazila niža stručna sprema, pa se to moglo lakše nadomjestiti, a sada nam odoše visoko obrazovani ljudi – kaže Pero Ćorić.

Po njemu, socijalni partneri ne trebaju čekati posljednji trenutak za dogovor oko iznosa minimalca.

– To bi trebalo dogovoriti najkasnije do oktobra, zbog ugovora koji se u tom periodu potpisuju sa ino-partnerima, kako bismo to mogli ukalkusliati i imati čvrši oslonac u pregovorima s njima. Ne bi bilo dobro da se najniža plata definiše na kraju decembra, kada su već mnogi ugovori potpisani, jer izuzetno teško ide otpakivanje tih ugovora i novi zahtjevi za povećanjem cijena usluga – rekao je on.