Direktor Arhiva BiH Danijela Mrda izjavila je Srni da će prioritet u 2024. godini biti skretanje pažnje na značaj pribavljanja sredstava za liječenje i spasavanje arhivske građe koja je stradala u požaru 2014. tokom protesta kod zgrade Predsjedništva BiH, a koja se trenutno čuva u vrlo neadekvatnim uslovima.

Mrda je podsjetila da će 7. februara biti 10 godina od tog strašnog kulturocida koji se dogodio tokom protesta, kada je oko milion dokumenata izgorjelo, a od 600.000 do 700.000 još čeka u jednom od depoa na liječenje i spasavanje.

- Predstoji nam ozbiljna kampanja skretanja pažnje javnosti, ne samo u BiH, nego i šire. Pripremili smo video-prikaz onoga što se dešavalo 2014. godine, ali i u kakvom stanju je danas ta građa. Nadamo se da ćemo uspjeti obezbijediti sredstva za liječenje i digitalizaciju, a onda i za restauraciju i konzervaciju građe, kako bismo bar sačuvali dio onoga što se trenutno nalazi u našim depoima. Građa je dodatno stradala u ovih 10 godina, čekajući na red za sređivanje - rekla je Mrda u intervjuu Srni.

Ona je navela da je ideja da se građa suvo očisti, digitalizuje, pa tek onda restaurira i konzervira, a ono što ne bude moglo da se spasi, da se otpiše.

- Na dokumentu su vam nekad i tri rečenice dragocjene ako su čitljive i korisne istraživačima, tako da ćemo uložiti sve napore koje možemo da pokušamo naći sredstva za sređivanje i spasavanje te građe i to je jedan od glavnih prioriteta - istakla je Mrda.

Slijedi intenzivnija digitalizacija

Mrda je navela da će se raditi intenzivnija digitalizacija građe o sukcesiji SFRJ, a planiraju organizovati izložbe i, prvi put otkako su preuzeli mandat, da izdaju nekoliko zbornika dokumenata, ozbiljnih kataloga koje su priredili, ne samo u vezi sa istorijom BiH, nego i sa osmanskim dokumentima, kao dijelom kulturnog nasljeđa u Arhivu BiH.

Ona je ukazala da je napravljen značajan iskorak u digitalizaciji arhivske građe, te napomenula da je to složen, dugotrajan i skup proces, a da Arhiv BiH ima 16 kilometara građe koju treba srediti.

- Svi fondovi i arhivska građa koju imamo u svojim depoima nisu sređeni, a to je, takođe, sastavni dio procesa digitalizacije. Mi u kontinuitetu tražimo sredstva za realizaciju u punom kapacitetu tog projekta - navela je Mrda.

Ona je rekla da su i 2022. godine digitalizovali građu, naročito onu koja se odnosi na sukcesiju SFRJ.

- Mi u Beogradu u Arhivu Jugoslavije angažujemo studenta kao saradnika koji digitalizuje građu, a iduće godine ćemo angažovati još jednu osobu kako bismo intenzivirali broj digitalnih kopija i proces digitalizacije - dodala je Mrda.

Ona je podsjetila da je jedan od zaključaka Savjeta ministara bio da se dodatno ulože napori i intenzivira rad, tako da su u ovoj godini obezbijedili i dodatnu računarsku opremu i skenere kako bi ubrzali proces digitalizacije arhivske građe, a koja se tiče BiH u Arhivu Jugoslavije.

Mrda je napomenula da se u Arhivu Jugoslavije nalazi ogromna građa od interesa za BiH, a riječ je o 40 kilometara građe koju, takođe, treba dodatno istražiti i onda digitalizovati.

Mrda je navela da se njihov kadar usavršava učešćem na međunarodnim savjetovanjima za arhiviste u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, a nedavno su boravili i u Sjevernoj Makedoniji.

Ona je ukazala da je važno sarađivati na međunarodnom nivou, jer je svaka razmjena znanja i iskustva bitna u stručnom usavršavanju kadra, posebno jer arhivska struka napreduje i važno je da to prati i Arhiv BiH, koji ima 21 zaposlenog.

- Arhivi nisu samo depoi za određena dokumenta i papire, nego su to čuvari kulturnog i istorijskog nasljeđa jednog naroda, njegovog pamćenja, sjećanja, odnosno čuvari istorije jedne zemlje. Nas posjeti između 200 i 300 istraživača svake godine, ne samo iz BiH, regiona, nego iz čitavog svijeta, što govori koliko je interesantna građa koju čuva Arhiv BiH - rekla je Mrda.

Mrda je podsjetila da je zgrada Predsjedništva BiH, gdje je smješten i Arhiv BiH, proglašena nacionalnim spomenikom kulture i kao takva nije podložna restauracijama na način na koji to zahtijeva arhivska služba.

- Građa nije ugrožena, čuvamo je u prilično dobrim uslovima. Uvijek može bolje, savremenije i kvalitetnije - navela je Mrda i dodala da se, osim ove, građa čuva na još tri lokacije.

Do 2030. naći rješenje za prihvat građe od institucija BiH

Mrda je istakla da će u periodu od 2026. do 2030. godine Arhiv BiH sigurno morati naći adekvatno rješenje za prihvat građe od institucija BiH povodom 30 godina od njihovog osnivanja, koja će doći na red da se predaje.

- Mi već u planovima i programima za narednu godinu podvučemo i pojasnimo značaj rješavanja prostora Arhiva BiH, jer se građa mora čuvati na adekvatan način u skladu sa međunarodnim arhivskim standardima. To je jedno od važnih pitanja na kojem ćemo morati zajedno i partnerski raditi sa Savjetom ministara u budućem periodu - napomenula je Mrda.

Ona je dodala da je saradnja sa svim zemljama bivše SFRJ na izuzetno visokom nivou.

- Sarađujemo i kao zemlje sukcesori građe, ali i arhivi između sebe dobro sarađuju i realizujemo zajedničke projekte. Potpisali smo sporazum sa Državnim arhivom Srbije i imali smo nekoliko samostalnih izložbi u arhivima u Čačku, Užicu, Kulturnom centru u Bajnoj Bašti, a za januar pripremamo izložbu `Atentat u Sarajevu u svjetlu dokumenata Arhiva BiH` u Vranju, čiji sam autor - najavila je Mrda.

Ona je istakla da Arhiv BiH i Državni arhiv Srbije već godinu dana rade na dva različita projekta, odnosno njihovi istraživački timovi pripremaju građu koja je od zajedničkog interesa, te dodala da će kapitalni katalozi biti objavljeni tokom sljedeće godine, o čemu će javnost naknadno biti upoznata.

- Potpisan je sporazum sa Državnim arhivom Hrvatske i ubrzo će zajedno biti realizovani zajednički projekti u vezi sa građom i sukcesijom bivše SFRJ, ali i oni koji se tiču kulture Hrvata u BiH - najavila Mrda.

Mrda je napomenula da je nedavno Arhiv BiH potpisao sporazum sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu i Institutom istorijskih nauka pri ovoj visokoškolskoj ustanovi, te da se već radi na pripremi dva projekta.

- Priprema se projekat iz fonda Milan Stojadinović, a drugi se tiče repatriranih Rusa i generalno Rusa koji su boravili na prostoru BiH - precizirala je Mrda.

Ona je dodala da se radi mnogo na istraživanju građe o Drugom svjetskom ratu, kao i razlozima i početku Prvog svjetskog rata.

- Arhiv BiH ima bogatu arhivsku građu iz austrougarskog perioda i mnogo dokumenata koji svjedoče o činjenicama i događajima od 1878. godine, pa do čuvenog pucnja na Principovom mostu. Imamo mnogo tema i prostora za zajednički istraživački rad i radujemo se toj saradnji. Sigurna sam da ćemo u narednom periodu uraditi značajna istraživanja na osnovu kojih će izaći određena kapitalna djela - istakla je Mrda.